Ako je COVID-19 iznjedrio ijednu dobru stvar, onda je to što su se potrošači, bez obzira na dubinu džepa, počeli pitati kakva je kvaliteta njihova života i posezati za alatima koji bi je mogli makar malo poboljšati. Trendove u industriji wellnessa u bližoj će budućnosti manje predvoditi selebritiji i influenceri, više će se vrtjeti oko potrošača i njihovih potreba
Prošlog je tjedna gigant Amazon najavio da uskoro na tržište izlazi s novim uređajem, fitness gadgetom Halo. Riječ je o uređaju, odnosno ručnom remenu koji uz pomoć umjetne inteligencije obavlja različita mjerenja, od fizičke aktivnosti do sati spavanja ili pak emotivnog raspoloženja. U uređaj su uključeni specijalni 3D skeneri koji mogu mjeriti i tjelesnu masnoću, ali i detektori boje glasa koji prepoznaju i analiziraju emocionalno stanje korisnika. Ovakav gadget nije novost u industriji, ali je svakako veliki korak za Amazon, koji se s Haloom planira natjecati s Appleom i Fitbitom, liderima na tom tržištu. Također, taj je potez dodatan argument za tezu kako je u ovo pandemijsko doba wellness-industrija jedna od rijetkih koje ne samo da preživljavaju već i, u pojedinim segmentima, ostvaruju rast.
Rast prihoda
Koronavirus, ta nevidljiva neman koja je pokorila čitav planet i uspostavila novi poredak stvari, preusmjerio je fokus potrošača na vlastito i zdravlje najmilijih. Više no ikad govori se o tome kako nabildati imunitet, čime se liječiti, što unositi u organizam i, naravno, kako u svemu tome zadržati koliko-toliko zdrav razum. Brendovi koji sudjeluju u globalnom tržištu wellnessa nude odgovore na ta pitanja ne bi li pomogli svijetu da drži glavu iznad vode te, dakako, sebi osigurali prihode u ovo mračno, recesijsko doba. Američka gospodarska komora nedavno je na svojim stranicama objavila vrlo zanimljiv članak o wellness i industriji zdravlja, čija se globalna vrijednost popela na 4,5 bilijuna dolara. Prema njima, budućnost brendova koji posluju u tom tržištu ovisit će o tome koliko se uspješno prilagođavaju novim okolnostima u kojima 'plivaju' potrošači, njihovom životu bez fitness-centara (ili barem ne onakvih kakve su posjećivali u pretpandemijskoj eri) i sa slabijom dostupnosti liječničkih usluga (one su sad usredotočene na COVID-19).
Industrija wellnessa 2020., posebno dio brick-and-mortar (fitness i wellness-centri, razni studiji) izgubit će milijune, ali, gleda li se šira slika, na duge staze, projekcije su prilično optimistične. Naime, i prije pandemije sve se veći broj potrošača okretao brizi o vlastitom zdravlju. Prema podacima američke organizacije WSL, čak se 73 posto američke populacije prošle godine izjasnilo da se počelo okretati zdravijim navikama, bilo da je riječ o zdravijoj prehrani, vježbanju bilo meditaciji. Potrošači su se napokon zainteresirali za 'zdrave' prakse, ali, isto tako, postali kritičniji prema tome kakav životni stil vode njihovi najmiliji. To su prepoznale i kompanije koje su počele nuditi usluge takozvanog telezdravlja (98point6, Plushcare, Maven) kojima omogućuju potrošačima da kontroliraju svoju zdravstvenu sliku, sami se testiraju.
Telezdravlje
Prema podacima agencije McKinsey, interes potrošača za uslugama telezdravlja porastao je s 11 posto 2019. na 46 posto 2020. Te virtualne zdravstvene usluge na globalnoj će razini uskoro dosegnuti vrijednost od oko 250 milijardi dolara, ali i nastaviti rasti. Kako se sve više igrača bude uključivalo u tržište, tako će cijene padati, a proizvodi i usluge postati dostupni širim masama.
Osim spomenutog, američka gospodarska komora predviđa da će na globalnoj razini sve više potrošača u svoje domove unijeti proizvode ili se koristiti uslugama iz segmenta takozvanog funkcionalnog wellnessa poput umjetne rasvjete koja imitira prirodno svjetlo ili uređaja koji uklanjaju elektromagnetsko zagađenje od, primjerice, mobitela. Dom je ljudima postao utočište, njihova oaza sigurnosti u kojoj se mogu posvetiti brizi o sebi i uživati (ili se barem truditi) u sitnim radostima života. Budući da većinu dana, pa i svoje radne sate, provode u svoja četiri zida, umjesto na ručkove s društvom ili reduciranu ponudu kulturnih događaja, troše na kućnu sportsku opremu.
Kompanija Peleton zabilježila je rast prodaje od 66 posto u ovoj godini, a vodeći proizvođač opreme za jogu, Lululemon, nedavno je za 55 milijuna dolara preuzeo kompaniju Mirror, koja se bavi prodajom 'pametnih' ogledala. Postojeći 'zemaljski' fitness, joga i ini studiji počeli su održavati online satove koji su se, unatoč predviđanjima, pokazali jako dobrim potezom. U predpandemijskoj eri nikome nije palo na pamet da sat rekreacije organizira preko Zooma, jer tko bi normalan platio članarinu za vježbanje od kuće, preko računala. No, naopaka 2020. pokazala je da je to itekako dobra stvar tako da stručnjaci predviđaju da će vježbanje u postpandemijskoj eri biti hibrid stvarnog i virtualnog svijeta, potrošači će moći kombinirati obje opcije.
Preslagivanje prioriteta
Prije zloglasnog virusa mnoge usluge bile su rezervirane za viši sloj društva (mnoge će i dalje biti), termin wellness je generalno imao elitistički prizvuk, nije bio za svakoga. Međutim, kako se tvrdi u članku američke gospodarske komore, industrija je postala otvorenija, dostupnija svima, a kvaliteta života važan čimbenik i onima plićeg džepa. Stručnjaci tvrde da će taj efekt demokratizacije imati još većeg učinka u budućnosti, jer su si potrošači presložili prioritete, napokon u fokus stavili brigu o sebi i drugima. To se ne odnosi samo na fizičko već i psihičko zdravlje i duhovni rast, zbog čega raste potražnja za proizvodima i uslugama koji smanjuju anksioznost, pomažu u pronalasku smisla života i duševnog mira. Sukladno tome, na tržištu je moguće pronaći sve veći broj terapeutskih aplikacija poput TalkSpacea ili Better Helpa ili pak 'meditativnih' aplikacija kao što je popularni Calm. Dakako, tome valja pridružiti i čitavu industriju eteričnih ulja koja posljednjih godina bilježi golemi rast. Brendovi koji sudjeluju u tom tržištu (recimo Young Living) uspjeli su uvjeriti potrošače da su njihovi proizvodi zlata vrijedni, mirisne bočice imaju ljekovita svojstva i kad je riječ o liječenju manjih fizičkih teškoća ili olakšavanju psihičkih boli (anksioznost, nesanica, depresija).
Također, pokazalo se da su potrošači, željni mira i utjehe, sve znatiželjniji i kad je riječ o nekim alternativnim metodama liječenja i brige o sebi, pa posjećuju različite retreatove ili sudjeluju u radionicama koje se bave energijama, kristalima ili pak astrologijom. Brendovi koji se bave tim, kako ga zovu, mentalnim wellnessom, u postpandemijskoj eri će biti u boljoj financijskoj poziciji nego prije napada virusa, a mnogi će se baciti na razvoj i investirati u nove platforme, proizvode ili usluge. Kako se dalje predviđa, trendovi u wellness industriji će u skoroj budućnosti biti manje vođeni selebritijima i influencerima, a više se vrtjeti oko potrošača, slušat će se njihove potrebe za samoaktualizacijom ili samopoboljšanjem.
U arenu će se uključiti i sve veći broj digitalnih brendova koji su sada naučili da postoji način da osvoje komad kolača te propulzivne industrije. Ako je pandemija iznjedrila ijednu dobru stvar, onda je to činjenica da su se potrošači, bez obzira na dubinu džepa, počeli pitati kakva je kvaliteta njihova života i posezati za alatima koji bi je mogli poboljšati.