Na europskim su burzama jutros cijene dionica znatno pale, a ulagači prate vijesti o ratu u Ukrajini i procjenjuju kako će na tržišta utjecati nove sankcije Zapada protiv Rusije.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica u 9,30 sati je bio u minusu 1,2 posto. Pritom je londonski FTSE indeks pao 1,16 posto, na 7.401 bod, dok je frankfurtski DAX potonuo 1,92 posto, na 14.284 boda, a pariški CAC 3,10 posto, na 6.543 boda.
No, najviše su pale cijene dionica banaka - u prosjeku 4,8 posto - pri čemu najviše one koje su najviše poslovno izložene u Rusiji, jer se ulagači plaše poremećaja nakon što su u sklopu sankcija Zapada protiv Rusije nekim ruskim bankama onemogućene transakcije putem globalnog platnog sustava SWIFT.
Tečaj ruske valute jutros je potonuo gotovo 30 posto, pa trenutno za jedan dolar treba izdvojiti rekordnih 120 rubalja. Ruska središnja banka povećala je drastično kamatne stope s 9,5 na 20 posto i poručila da će poslovnim bankama osloboditi dio obveznih rezervi kako bi se održala likvidnost na financijskim tržištima.
I na azijskim se burzama trguje vrlo nesigurno. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 9,30 sati gotovo nepromijenjen, nakon što je rano ujutro pao oko 0,8 posto. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks ojačao 0,2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji i Australiji porasle između 0,3 i 0,8 posto. U Hong Kongu su, pak, pale 0,3 posto.
Nakon početnih gubitaka, većina burzovnih indeksa trenutno je u plusu, što se ponajviše zahvaljuje rastu rudarskog i naftnog sektora, koje je podržao rast cijena nafte i sirovina.
Također, cijene nafte su porasle i to nakon pada u petak, jer su na tržištu ponovno zavladala strahovanja od poremećaja u opskrbi naftom iz Rusije. Cijena barela na londonskom tržištu skočila je 5,25 posto, na 103,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 6,1 posto, na 97,15 dolara.
S druge strane, burze su pod pritiskom zbog pada američkih terminskih indeksa za više od 1 posto, što najavljuje pada cijena dionica na Wall Streetu u ponedjeljak, nakon dva dana rasta.
- Tijekom vikenda bilo je niz negativnih vijesti. Radi se o rizicima po stabilnost financijskog sustava, a bilo je čak i prijetnji nuklearnim oružjem. Nestabilnost na tržištima je povećana, a cijene dionica znatno osciliraju - kaže Kyle Rodda, analitičar u tvrtki IG Australia.
Ulagače zabrinjava i rizik od daljnjeg rasta inflacije zbog rasta cijena energenata, što bi središnje banke moglo navesti na zaoštravanje monetarne politike. A to bi usporilo rast globalnog gospodarstva.
Analitičari Goldman Sachsa procjenjuju da bi inflacija u eurozoni u ovoj godini mogla oštro porasti na 5 posto i da bi kriza mogla umanjiti bruto domaći proizvod (BDP) tog bloka za 0,4 posto.
- Nestabilnost na tržištima potrajat će još neko vrijeme dok se prašina ne slegne. U međuvremenu, tržišta će oscilirati od vijesti do vijesti - kaže Shane Oliver, ekonomist u tvrtki AMP Capital.
Nesigurnost i na Zagrebačkoj burzi
I na Zagrebačkoj burzi se očekuje nesigurno trgovanje. Crobex indeksi bi mogli dodatno pasti. Od pet analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, njih troje očekuju danas stagnaciju, a dvoje pad Crobexa.
Prošlog je tjedna Crobex indeks potonuo 3,72 posto, na 2.042 boda, a Crobex10 za 4,46 posto, na 1.231 bod. Među sektorskim indeksima, najviše su pali industrijski, za 6,04 posto, i prehrambeni, za 4,62 posto. Jedino je ojačao transportni, za 0,3 posto.
Redovni promet dionicama dosegnuo je 77,8 milijuna kuna, što je 40 milijuna više nego u tjednu ranije. Uz to, ostvareno je gotovo 30 milijuna kuna blok prometa, i to dionicom HT-a 27,65 milijuna kuna, a Ericssona Nikole Tesle 2,3 milijuna kuna.
- Zbog napada Rusije na Ukrajinu prošloga četvrtka, na dioničkim tržištima u svijetu bilo je prošloga tjedna vrlo volatilno. Zbog toga su Crobex indeksi znatno pali, kao i većina svjetskih burzovnih indeksa. Ukupni promet na Zagrebačkoj burzi premašio je 100 milijuna kuna i bio je dvostruko veći nego tjedan dana prije. Pritom je sa 16 dionica ostvaren promet veći od milijun kuna. Cijene većine dionica su pale, a najviše onih kompanija koje su više poslovno izložene u Rusiji - kazala je Martina Barišić Dvoržak, analitičarka tržišta kapitala u Erste&Steiermaerkische banci.
U redovnom trgovanju, najveći promet ostvaren je dionicom HT-a, gotovo 10,5 milijuna kuna. Cijena joj je pritom oslabila 1,34 posto, na 184 kune. Slijedila je dionica Zagrebačke banke, kojom je ostvareno 6,17 milijuna kuna, uz rast cijene za 0,59 posto, na 68 kuna. Znatni promet ostvaren je i dionicom Atlantic grupe, 5,5 milijuna kuna. Cijena joj je potonula 6,36 posto, na 1.620 kuna. Po likvidnosti je slijedila dionica Valamar Rivijere, s prometom od 5,35 milijuna kuna. Cijena joj je kliznula 5,29 posto, na 32,2 kune.
Promete veće od pet milijuna kuna imale su i dionice Atlantske plovidbe te Podravke, pri čemu je dionica Atlantske plovidbe pojeftinila 0,49 posto, na 407 kuna, a Podravke 7,58 posto, na 610 kuna.
Ipak, najveća gubitnica među likvidnijima bila je dionica AD Plastika, čija je cijena potonula 12,58 posto, na 139 kuna. Znatno je pala i cijena dionice Đuro Đaković grupe, za 10,21 posto, na 2,55 kuna.
Na ZSE se protekloga tjedna trgovalo s ukupno 65 dionica, pri čemu je cijena njih 52 pala, 7 porasla, a 6 stagnirala.