Biootpad - neiskorištena 'zlatna koka'

U sklopu stručnog skupa 'Potencijali obnovljivih izvora energije u Karlovačkoj, Sisačko- moslavačkoj i Zagrebačkoj županiji', Institut Hrvoje požar predstavio je danas u Obrtničkom centru u Karlovcu integralnu analizu konkretnih potencijala svih obnovljivih izvora energije.

Zaključak analize je da veliki potencijal za male hidrocentrale i objekte za iskorištavanje geotermalnih izvora energije ima Karlovačka županija, dok Zagrebačka i Sisačko-moslavačka kao ogroman potencijal imaju otpad, posebno kafilerijski i općenito biootpad s farmi za proizvodnju bioplina. Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija imaju i bogate šume kao sirovinu za šumsku biomasu.

Primjerice biologinja Željka Fištrek iz Energetskog instituta "Hrvoje Požar" (EIHP) kazala je da klaonički otpad, koji je potencionalno opasan otpad, može biti zbrinut iskorištavanjem za proizvodnju energije. U Sisačko-moslavačkoj i Zagrebačkoj županiji postoji potencijal proizvodnje bioplina iz stajskog gnoja i gnojavke, budući da su to stočarski krajevi.

- O kolikom je potencijalu riječ govore podaci statističkih ljetopisa iz kojih proizlazi da bi se samo u Zagrebačkoj županiji iz goveđeg stajskog gnoja mogao teorijski izvući energetski potencijal od 160 MWh godišnje. No, znamo da se to neće ostvariti, jer nema nikakvog sustava prikupljanja ili iskorištavanja, kazala je Fištrek.

Nikola Matijašević, također iz EIHP pobrojao je 15 postojećih projekata za gradnju malih hidroelektrana, zbog bogatog vodnog potencijala Karlovačke županije, čija je ukupna instalirana snaga 91 MW. Izrazio je međutim uvjerenje da je taj plan nerealan, jer ne predviđa nužan biološki minimum nesmetanog protoka vode, budući da su uvjeti zaštite prirode od izrade tih planova do danas znatno strožiji.

- Vjerojatni potencijal za gradnju malih hidroelektrana u Karlovačkoj županiji je 25 MW ukupne snage. Potencijal postoji, zainteresirani investitori također, ali tek treba utvrditi i ekološku prihvatljivost kroz obvezne izrade studije utjecaja na okoliš.

Geologinja Sanja Živković geotermalni inicijalna su istraživanja jako skupa, a geotermalna nalazišta postoji u sve tri županije. Najbogatije je kod Karlovca u Rečici s temperaturom od 141 st C, a oni kod Topuskog, Šmidhena, Svete Nedjelje i drugdje sadrže vodu od 20, 40 ili 60 stupnjeva celzija. To znači da se u Rečici može graditi i elektrocentrala i dalje sustav bazena, plastenika, sušara i sličnih objekata, dok su ovi drugi izvori podesni za sve pobrojano osim elektrocentrale, smatra geologinja Živković.

Prema njenim riječima, raspoloživi preliminarni tehnički potencijal vjetra kao energenta procijenjen je na 50 MW, a odnosi se uglavnom na južni planinski dio županije, obronke Velike i Male Kapele, gdje se može očekivati srednja godišnja brzina vjetra do pet metara u sekundi. Iako je plan da do 2020. godine sagradimo vjetroparkove ukupne snage 1.200 MW, do sada je sagrađeno njih devet ukupne snage 129,75 MW, sve u priobalju.

U ime Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) Karlo Rajić iznio je zanimljive podatke za konkretne investicije koje je REGEA u protekle četiri godine poticala, a i sada je u tijeku natječaj za poticanje solarnih sustavi i sustavi za iskorištavanje biomase i peleta. Najisplativiji su sustavi za biomasu i na drva s pirolitičkim izgaranjem. 

- Kada netko time mijenja svoj stari kotao za lož ulje- povrat investicije je zanemariv, vraća se za dvije godine. Investicija za solarno grijanje vode je druga priča. Ako ste prije grijali drvima tada je povrat uloženog novca poražavajuće dug - pedeset godina. Ako ste grijali na lož ulje ili struju, tada nekoliko godina, ovisno o potrošnji vode, kazao je Rajić. Organizator skupa bilo je Društvo za oblikovanje održivog razvoja Door iz Zagreba.