Hrvatski ICT sektor prošle je godine ostvario poraste prihoda, zapošljavanja i izvoza, ali je unatoč tome na globalnoj ljestvici konkurentnosti zadržao lanjsko 54. mjesto među 139 zemalja, što pokazuje određenu stagnaciju, pa i zaostajanje za okruženjem koje se bez strukturnih reformi ne može promijeniti.
Poručeno je to u četvrtak sa skupa u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) na kojemu su predstavljena nova dva izvješća o stanju hrvatskog ICT sektora - HUP-ove ICT udruge i Bisnodea te Globalno izvješće o informacijskoj tehnologiji 2016. Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) koje je objavilo Nacionalno vijeće za konkurentnost.
Prema tom globalnom izvješću Hrvatska je i ove godine na 54. mjestu kao lani, dok su najbolji Singapur, Finska, Švedska, Norveška, SAD, Nizozemska, Švicarska, Velika Britanija, Luksemburg i Japan. Te su zemlje po ocjeni glavnog direktora HUP-a Davora Majetića najbolje prihvatile i primijenile sve oblike digitalizacije i stavile je u središte praktički svega.
"Ispred Hrvatske su za ovu godinu po stanju ICT-a i digitalizaciji ekonomije brojne zemlje u okruženju: Slovenija, Slovačka, Mađarska, Makedonija, Crna Gora, Češka, Poljska, pa iako u tom sektoru bilježimo rast i ‘trčimo‘ brzo, drugi očito ‘trče‘ još brže. Bez promjena političkog, regulatornog i poslovnog okruženja u zemlji te provođenja strukturnih reformi, a pogotovo bez strukturiranog pristupa države ICT-u kao pokretaču inovacija i rasta gospodarstva to se na žalost ne može promijeniti, ma kako privatni sektor ulagao, razvijao rješenja i izvozio", naglasio je Majetić.
On, kao i drugi predstavnici HUP-a i ICT sektora, na skupu su izrazili zabrinutost zbog izrazito sporog provođenja digitalizacije javne uprave, ističući ipak da u Hrvatskoj postoji veliki infrastrukturni i potencijal znanja za razvoj tog sektora, kojemu će trebati sve više stručnih i vještih kadrova, poput programera i sličnih, ali njih bez reforme obrazovanja neće biti tako lako naći.
ICT sektor u 2015. s rastom
- ICT sektor je i prošle godine zabilježio rast prihoda od oko 4 posto, na oko 7 milijardi kuna, sličan je postotak rasta i zapošljavanja, te je sada u tom sektoru ukupno oko 32 tisuće zaposlenih. Ipak, ono što je njegova najveća prednost i najjača strana je proizvodnja softvera čiji je izvoz porastao 31 posto u odnosu na 2014. ostvarivši 5 milijardi kuna", istaknuo je dopredsjednik HUP-ove ICT udruge Hrvoje Balen s Učilišta Algebra, na temelju analize HUP-ove udruge.
Ti podaci pokazuju i da je ICT sektor jedan od najpotentnijih u Hrvatskoj, no uz bolju regulativu i jače poslovno-investicijsko okruženje u BDP-u bi mogao ostvariti znatno više od sadašnjih 2 do 3 posto, smatra Balen.
Vjeruje da će se zaposlenost u tom sektoru do 2025. povećati na oko 50 tisuća zaposlenih, moguće i na više, ali to će ipak ovisiti o stanju u zemlji i promjenama koje se očekuje, kao i izazovima koji tim profesionalcima dolaze iz inozemstva.
- Po podacima Državnog zavoda za statistiku i udruge izvoznika softvera Cisex, iz Hrvatske je od 2011. do 2015. u inozemstvo otišlo oko 10 tisuća ICT profesionalaca, što je otprilike godišnji broj ljudi koji u tom sektoru izlazi na tržište rada. Njihov odlazak nije povezan samo s plaćama, koje su za njih u Hrvatskoj prosječno oko dvije tisuće eura, nego i razvojnim projektima i napretkom u struci, te će u svemu biti ključno hoće li Hrvatska uspjeti ‘proizvesti‘ u idućih nekoliko godina dovoljno tih kadrova, jer posla će sigurno biti, kazao je Balen.