Iako ne pune novinske stranice kao najbrži električni automobil kojim se Hrvatska ponosi, ‘naše gore list‘ je i najbrži softver za izradu digitalnih karata na svijetu, na čijem se softveru vrti 450 tisuća digitalnih mapa.
Stvoren je u tvrtki GIS Cloud, jednom od prvih domaćih startupova, a pogodnostima platforme razvijene na najbržem ‘map engineu’ na svijetu koriste se brojne tvrtke, organizacije i lokalne samouprave u SAD-u, Kanadi, Europi, Australiji i ostatku svijeta. Glavna tržišta na koje se GIS Cloud fokusira su Sjeverna Amerika i Australija, uza sve veći rast u Europi, Južnoj Americi, a u novije vrijeme i na Bliskom istoku. Suosnivači GIS Clouda Marko Šantić i Dino Ravnić upoznali su se 2004. godine na FER-u i vrlo rano došli do razgovora o poslovnom partnerstvu.
Naime, s obzirom na to da je projekt kartegradova.com koji je pokrenuo Marko u tom trenutku nudio karte koje su bile ‘ručno‘ crtane, zaključili su da će biti teško održavati takav sustav iz mjeseca u mjesec. Ideja je bila ubaciti u sustav već gotove digitalne karte, međutim, one su bile u formatima koje nije bilo moguće jednostavno otvoriti u web-pregledniku pa je bilo potrebno napraviti vlastiti ‘map engine‘ koji bi to omogućio. Stoga su krenuli u njegovo kreiranje. Tadašnje kartografske web-tehnologije bile su iznimno spore i teške za korištenje, što je bio dobar motiv za napraviti brži, bolji i efikasniji engine. Odlučili su se za potpuno drugačiji pristup, što je omogućilo dotad neviđenu brzinu učitavanja i pregledavanja digitalnih karata. Ta je odluka bila iznimno važna za GIS Cloud, jer ga dan-danas čini tehnološki naprednijim od drugih rješenja slične vrste na tržištu.
– GIS Cloud je jedino rješenje u svojoj kategoriji (GIS-a u ‘oblaku’) koje istodobno pruža potpunu platformu i niz gotovih aplikacija. Stvorili smo aplikacije koje omogućuju rad s podacima u svim fazama – od prikupljanja podataka na terenu mobitelom ili tabletom, praćenja ljudi i vozila u stvarnom vremenu, preko uređivanja prostornih podataka i stvaranja karata bilo na pametnim telefonima bilo računalima, vizualizacije cijelih infrastrukturnih podataka na mapi do dijeljenja tih podataka s grupama korisnika ili pak cijelim svijetom preko web-preglednika na računalu ili mobilnim uređajima. U srcu platforme stoji naš vlastiti ‘map engine‘, čije su performanse i dalje ispred konkurencije – kaže Ravnić.
GIS Cloud je, osim niza povezanih gotovih aplikacija, istodobno i platforma koja omogućava drugima da kreiraju svoje vlastite aplikacije. Upravo je taj ‘platformski‘ dio budućnost tvrtke jer je primjena GIS-a moguća u brojnim sektorima. Putem platforme omogućavaju partnerima da vertikalna rješenja naprave umjesto njih, a oni se mogu fokusirati na ono u čemu su najbolji, a to je jezgra platforme.
GIS Cloud proizvodi poslovni softver namijenjen različitim organizacijama koje rade s prostornim podacima, od tvrtki u različitim sektorima poslovanja do lokalnih samouprava, komunalija ili neprofitnih organizacija. Teško je zamisliti područje u kojemu GIS nema primjene, od građevinarstva, poljoprivrede, šumarstva, prometa, trgovačkih lanaca, građanskih inicijativa, lokalne samouprave… GIS ‘u oblaku’ pomaže u poslovnim procesima, od prikupljanja podataka na terenu, vizualizacije do dijeljenja podataka i suradnje s korisnicima unutar ili izvan organizacije.
Geografski informacijski sustavi neupitno postaju važan alat u poslovanju i otvaraju nove prilike za gospodarstvo. S druge strane, otvaraju i nove prijetnje privatnosti.
– GIS olakšava poslovne procese u mnogim djelatnostima te se potencijal te tehnologije tek ‘u oblaku’ prenosi na tvrtke koje prije nisu razmišljale u tim terminima. Prostorni podaci omogućuju bolje i brže donošenje odluka u slučajevima kad primjerice imamo ekipu na terenu i u uredu te ih je potrebno koordinirati. Cloud tehnologija omogućila je suradnju kakva prije nije bila moguća, a to znači da se u stvarnom vremenu mogu pratiti zbivanja na udaljenim lokacijama, pratiti napredak izvođača radova, trgovačkih putnika, stanje u poslovnicama ili procijeniti šteta na velikom poljoprivrednom zemljištu. Osobito je velika korist GIS-a u lokalnim samoupravama – ističe Ravnić.
Primjerice, mnogi se gradovi služe GIS tehnologijom za mapiranje svoje infrastrukture, sadržaja, ali i projekata koji postaju sve važniji faktor uključenja građana u aktivnosti lokalne zajednice. Istodobno razni odjeli pomoću GIS-a mogu raditi na projektima od katastra i parceliranja do vodnih potencijala, epidemiologije ili zaštite od požara. Tu je i veliki potencijal za NGO sektor i razne inicijative mapiranja infrastrukture, javnih dobara, zaštićenih područja (ekologija), raznih događaja i sl. Male i velike tvrtke koriste se GIS-om za potrebe nadziranja transporta, koordinaciju radnika na terenu, evidencije poslovnica. GIS će u budućnosti biti sve prisutniji i u poljoprivredi (potencijali tehnologije dronova tek uzimaju maha), šumarstvu, kriznim intervencijama te se već naveliko upotrebljava u naftnoj industriji i svuda gdje je prostorna komponenta ključna za donošenje poslovnih odluka.
Što se tiče privatnosti i sigurnosti, s jedne strane, činjenica je, kaže Ravnić, da se podaci ne nalaze na serverima unutar tvrtke već izvan nje. No, s druge strane, olakšava se uspostava takvih rješenja jer nije potrebno ulagati u vlastiti IT te je metodama enkripcije moguće dodatno zaštititi podatke. Također bitan aspekt sigurnosti je i backup podataka. Mnoge organizacije nemaju uspostavljen profesionalni backup ili su pak potrebni resursi kako bi ga uspostavili, a cloud platforme su redundantne i svi su podaci korisnika profesionalno pohranjeni.
– Mnogi su poslovni procesi neefikasni jer desktop softver podrazumijeva koncept radne stanice, što ‘zaključava‘ podatke na pojedino računalo, a u oblaku podaci su uvijek na istom mjestu i uz odgovarajuće dozvole moguće im je pristupiti s bilo kojeg uređaja u bilo koje vrijeme. Primjerice, ako se koristite Google Driveom, sigurno ste već osjetili korist tehnologije u oblaku za bolju suradnju i olakšavanje poslovnih procesa. GIS Cloud radi isto, samo uz prostornu komponentu – objašnjava Ravnić.
Vjeruje da će uvijek biti korisnika koji žele uspostaviti svoj vlastiti podatkovni centar i za te situacije nude mogućnosti instalacije GIS Clouda na vlastite servere, međutim, za većinu korisnika varijanta u oblaku i više je nego dovoljna s obzirom na to da, kad se sve zbroji i oduzme, oblak jednostavno ima više smisla.
U budućnosti se vide prije svega kao platforma koja omogućuje široki niz ‘vertikalnih‘ aplikacija i rješenja u raznim djelatnostima koje se na bilo koji način dotiču prostornih podataka.
– Budući da smo uvelike uklonili razne poslovne i tehničke barijere prilikom primjene GIS-a, vjerujemo da će takvu tehnologiju upotrebljavati i korisnici kojima zbog navedenih razloga GIS ranije nije bio dostupan. Zbog vidljive tendencije prema demokratizaciji softvera i pokreta otvorenih podataka (open data) potrebna su i kvalitetna rješenja za upotrebu takvih podataka, ali i suradnju s geopodacima kao podlogom. Dakle, vjerujemo u otvaranje poslovne kartografije širim tržištima, tj. malim i srednjim organizacijama – kaže Ravnić. Rast planiraju ostvariti fokusiranjem na vlastiti proizvod i platformu uza sve veće oslanjanje na partnere koji mogu na nekom tržištu ponuditi lokalnu korisničku podršku, ali i ekspertizu u određenoj industriji. Budući da je GIS široko primjenjiv, očekuju i partnerstva u kojima će omogućiti raznim softverskim tvrtkama da razviju vlastito rješenje na GIS Cloud platformi i ponude ga ne samo na svojem tržištu, već i putem GIS Cloud ekosustava svim korisnicima njihove platforme.
Budući da je riječ o poslovnim, tj. enterprise rješenjima, najveći izazov je tromost odnosno inercija prilikom migracije poslovnih rješenja u oblak. No koncept oblaka i korištenje softverom kao uslugom definitivno je budućnost. Prije ili kasnije većina softvera upotrebljavat će se na taj način, pa tako i GIS tj. softver za upravljanje prostornim podacima.