Hrvatska ni 2020. neće zabilježiti značajniji rast BDP-a niti biti u puno boljoj poziciji nego danas, poručio je jučer ekonomist i konzultant Nenad Pacek s okruglog stola „Hrvatska 2020 – društvo u kome poduzetnik stvara blagostanje“ na 15. Windays konferenciji u Umagu.
Što je potrebno učiniti da bi se to eventualno promijenilo poznato je odavno, a ponovilo se i prvog dana jubilarne Microsoftove poslovno-tehnološke konferencije. Glavne poruke su okretanje izvozu i shvaćanju da tržište nije ni Hrvatska ni regija nego cijeli svijet, usvajanje najnovijih tehnologija i uključivanje u digitalnu ekonomiju te kao preduvjet reforma obrazovnog sustava, restrukturiranje državne uprave i stvaranje poticajnog poslovnog okruženja.
Pacek, inače vlasnik konzultantske tvrtke Global Success Advisors, kao najvažniji korak na putu ozdravljenja hrvatske ekonomije vidi okretanje izvozu i to na način da se odabere 5-6 tržišta na koja će se fokusirati. Kao jedno od rješenja za oslobađanje novca koji se potom može plasirati na tržište vidi kupnju državnih obveznica od strane centralne banke.
– Sve bogate zemlje razvijale su industriju i tehnologiju – rekao je Pacek u uvodnom predavanju.
Da bi poduzetnici stvorili novu vrijednost mora postojati, smatra poduzetnik i investitor Nenad Bakić, okolina i svi dionici koji to podržavaju. Vlasnik Orbica Branko Roglić istaknuo je pak da u Hrvatskoj apsolutno postoji antipoduzetnička klima.
- Ako se poduzetnička klima ne podigne na višu razinu, ja ne vidim budućnost Hrvatske koja je već sada zrela za predstečajnu nagodbu - rekao je Roglić.
Po njegovom mišljenju problem nije to što je naš javni dug 85 posto BDP-a, već to što se ne možemo prestati zaduživati. Upozorio je da javni sektor treba biti svjestan da javnu potrošnju ne plaća hrvatsko gospodarstvo nego vjerovnici.
– Zadužujemo se svake godine da bi plaćali činovnike. To je katastrofa – rekao je Roglić.
Njegov recept za oporavak gospodarstva glasi: svesti županije na šest, a općine na 100, privatizirati sve što se može privatizirati, restrukturirati javna poduzeća i sudstvo tako da se dovedu strani suci.
– To može učiniti samo Vlada koja će svjesno izgubiti izbore, ali se želi žrtvovati za Hrvatsku – smatra Roglić.
Predsjednik Uprave tvrtke IN2 Ante Mandić nije posebno optimističan u pogledu Hrvatske u 2020.,i smatra da će tada biti i gore nego danas.
– Potrebna nam je čvrsta i odlučna Vlada koja bi trebala igrati na kartu ekonomije, a ne emocija i prošlosti. No, što očekivati od Vlade koja odustane i od promjene registarskih pločica. Mi informatičari bi rješenje pronašli u outsourcingu – Vlade. Na primjer, Švicarskoj – našalio se Mandić.
On smatra da je prenormiranost u javnom sektoru ekstremna jer na taj način administracija opravdava svoje postojanje, a mogla bi se riješiti kad bi se neka vlada ozbiljno upustila u to. Mandić je kao problem istaknuo i činjenicu da se norme neselektivno primjenjuju pa se tako ne uvažavaju specifičnosti industrija kao što je IT te da inspektori nemaju namjeru savjetovanja i educiranja nego samo kažnjavanja.
Prvi čovjek Microsofta Hrvatska Ivan Vidaković smatra da je najbitnije da se konačno počnu donositi odluke jer „nije zabranjeno pogriješiti“. Kao najveće probleme koji zahtijevaju brzu rekaciju vidi neefikasan javni sektor i pravosuđe te neodgovarajući sustav obrazovanja i nepostojanja veze između tog sustava i gospodarstva.
- Hrvatski obrazovni sustav je ostao u 19. Stoljeću i mora se početi mijenajti od osnovne škole. Memorira se, uči se napamet, umjesto da se djecu uči razmišljati - rekao je Vidaković, istaknuvši kako nije normalno da informatika nije obvezan predmet u hrvatskim osnovnim školama.
Svoje teze je potkrijepio i izjavom Burtona Lee-a, profesora sa sveučilišta Stanford, koji je rekao da hrvatska sveučilišta nisu integrirana u sustav inovacija. Vidaković je naglasak stavio i na odgoj mladih poduzetnika.
- Danas je trend u svijetu unutar samih kompanija stvarati poduzetnike, tako zvane „intrapreneurs“. Riječ je o edukaciji zaposlenika u kojoj se oni sami potiču na stvaranje dodatnih vrijednosti, gdje se cijeni njihova inovativnost te kreativnost. Upravo na taj način odgajamo nove generacije koje će biti uspješnije, kako unutar velikih sustava, tako i samostalno na različiti tržištima – rekao je Vidaković.
Berislav Horvat, Country Managing Partner u EY-u Hrvatska, smatra da bi u obrazovni sustav trebali uvesti više prakse po uzoru na zemlje poput Njemačke.
- Vjerujem da mi imamo šansu ako se mislimo promijeniti. Svaka zemlja koja želi biti uspješna mora izvoziti - rekao je Horvat, ističući kako su se uspješni poduzetnici orijentirali na tržišta izvan hrvatskog i država bivše Jugoslavije.
Govoreći o negativnoj percepciji poduzetnika u hrvatskoj javnosti, Bakić je rekao da u Hrvatskoj postoji glasna manjina protiv neoliberalnog kapitalizma koji „ nikad nije zakoračio u Hrvatsku.“ Pacek smatra da je dobar dio te loše percepcije naslijeđen iz prijašnjeg sustava.
- Trebalo bi poduzetnike staviti u centar gospodarskog razvoja Hrvatske - rekao je Pacek, dodavši da je hrvatski privatni sektor relativno uplašen u odnosu na druge države.
Na pitanje voditelja Petra Štefanića je li u Hrvatskoj došlo do zaoštravanja fronte između privatnog i javnog sektora Bakić je rekao da se radi o tome da su se u javnom prostoru počele artikulirati očite činjenice – da je privatni sektor u krizi izgubio oko 150 tisuća radnih mjesta, a da je javni sektor povećao broj zaposlenih.
– Hrvatska se nalazi u blatu sitnog rentijerstva. Kod nas nije sramota samo propasti nego i pokušati. Potrebna nam je kultura uspjeha – zaključio je Bakić.
Glavne teme Business WinDays15 konferencije su novi poslovni modeli i učinkovito upravljanje ljudskim resursima. Windays konferencija je ove godine započela poslovnim dijelom s ciljem kako bi se, kažu u Microsoftu, dodatno naglasila važnost međusobne uske suradnje gospodarstvenika i ICT industrije, odnosno neophodnosti korištenja novih tehnologija i inovacija za uspješno i konkurentno poslovanje. Sve teme predstavljaju važan temelj za izgradnju globalno konkurentnog biznisa i suočavanje s izazovima budućnosti. Jedan od najvećih izazova današnjice je zasigurno i rješavanje problema nezaposlenosti mladih ljudi, a upravo ovdje ICT industrija ima prostora za zanimljive prijedloge i rješenja.