Već više od deset godina kloniramo životinje, a biljni svijet modificiramo upravo onako kako nam se sviđa. Za biotehnologiju više nema prepreka: jeftinih, djelotvornih lijekova dobivenih iz štetnog duhana bit će dovoljno za sve.
Ne tako davno biljka duhana služila je jedino da bi se pretvorila u smjesu koju u zapaljenoj cigareti ili luli nikotinski ovisnici uvlače u pluća. A oni time, kao što ‘upozoravaju’ pojedine kutije cigareta ‘ozbiljno štete sebi i drugima’, izazivaju ‘začepljenje arterija te srčani i moždani udar’, ‘smrtnonosan rak pluća’ i na kraju ‘umiru mlađi’ jer ‘pušenje ubija’. Duhan je zbog svega toga donedavno bio proskribiran kao vražja, zla biljka od koje imaju koristi jedino proizvođači cigareta. I to ne male. Zato su upravo ti proizvođači stalno naručivali nova znanstvena istraživanja ne bi li duhanu, i cigareti, na bilo koji način ‘prišili’ i neka dobra terapeutska svojstva te dokazali da nije štetan.
Od Alzheimera do TourettaPovijest laboratorijskih istraživanja duhana tako je obilježila i velika kontroverza u vezi s njegovim utjecajem na Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest. Jedno od njih provedeno je i na sveučilištu Vrije u Amsterdamu. Tamo su analizirani neuroni dijela moždane kore odgovornog za shvaćanje i pamćenje, i primijećeno je da nikotin, točnije antabin koji nikotin sadrži, poboljšava razumijevanje aktivirajući receptore neurotransmitera acetilkolina. Nikotinom je, naravno, stimuliran mozak laboratorijskih miševa, a utvrđeno je da posebno djeluje na neurone nazvane GABA. Potom je dr. Paul Sanberg, sa sveučilišta u Južnoj Floridi, predstavio niz studija koje su pokazale da male doze nikotina dramatično utječu na kontroliranje Touretteova sindroma, i to jednostavnim lijepljenjem nikotinskog flastera na kožu (istog onog kojim se pušači pokušavaju odviknuti od pušenja).
Suvremeno oružje znanostiNaporedno s istraživanjima o pozitivnim terapeutskim svojstvima duhana odvijala su se i ona koja su nedvosmisleno pokazivala njegovo iznimno štetno i smrtonosno djelovanje. No suvremena znanost sada ima novo oružje - molekularnu biologiju i sekvencioniranje genoma. Već više od deset godina može klonirati životinje, pa tako i ljude, a biljni svijet može modificirati upravo onako kako se njoj sviđa. Drugim riječima čovjek danas slobodno može zamijeniti Boga i njegovu divinsku kreaciju.
Duhan se u tom slučaju pokazao idealnom biljkom za sintetizaciju djelotvornih i jeftinih novih biolijekova koji mogu smanjiti djelovanje virusa poput HIV-a i boriti se protiv drugih teških bolesti. To je zapravo zaključak istraživačkoga međunarodnog projekta Pharma-Planta. Projekt je iniciran 2004. godine, a financira ga Europska komisija s 12 milijuna eura, uključio je 40 grupa znanstvenika s 33 institucije, iz industrijskog i iz istraživačkog sektora.
Inovativna metodologijaGlavna misija Pharma-Planta bila je razvoj inovativne metodologije za proizvodnju novih antitijela i cjepiva iz biljaka. Proizvodnja lijekova na biljnoj bazi (za razliku od onih dobivenih biotehnološkim procesom na mikoroorganizmima ili životinjskim stanicama) stoji mnogo manje, a u praksi su oni jednako djelotvorni i mnogo sigurniji. - Zahvaljujući genetski modificiranom duhanu proizvedeno je humano antitijelo koje neutralizira mnoge izolate virusa HIV-1 i uskoro bi to moglo postati strateško sredstvo za reduciranje difuzije virusa u najzahvaćenijim i siromašnim zemljama. Laboratorijski su se rezultati razvili u pravu industrijsku liniju, a količina proizvedenog lijeka dovoljna je da se počnu provoditi klinička istraživanja – izjavio je Eugenio Benvenuto, voditelj Biotehnološkog laboratorija Enea-e. Rezultati postignuti na području liječenja HIV-a tu nisu stali. Jedan od ciljeva Pharma-Planta jest i realizacija cjepiva za prevenciju autoimunog dijabetesa, kronične bolesti koja se javlja u djetinjstvu, a pogađa 0,2 posto populacije manifestirajući se između 11. i 12. godine života djeteta. Dosad su proučene različite mogućnosti prevencije te bolesti, no nijedna od dosad razvijenih terapija ne kombinira svojstva koja pretpostavlja primarna prevencija (djelotvornost, sigurnost, nisku cijenu i prihvatljivost za cijelu populaciju).
Industrijski bumNova istraživanja, a s njima i nova metodologija, ukazuju na mogućnost prevencije bolesti pomoću cjepiva utemeljenog na humanom antigenu Gad65 povezanom s autoimunim dijabetesom. Trenutačna proizvodnja tog antigena, baziranog na sustavu ekspresije ‘stanice insekta/baculovirus’ ima iznimno visoku cijenu: 700 tisuća eura za gram. Cilj ekipe Biotehnološkog laboratorija jest, među ostalim, i proizvesti Gad65 po niskoj, svima prihvatljivoj cijeni. Novi proizvodni proces, plod višegodišnjeg istraživanja mladih biotehnologa, temelji se na enzimatski neaktivnom obliku molekule koja omogućuje proizvodnju transgenetskih biljaka s visokom razinom rekombinantnog proteina. Originalnost otkrića zapravo i nije u istraživanju finalnog proizvoda (on se, sjetimo se, već proizvodi po paprenoj cijeni), već u inovativnom načinu proizvodnje. Metoda je patentirana 2008. godine, a predviđanja Biotehnološkog laboratoriju Enea kažu da će Gad65 uskoro biti proizveden u količni od 30 grama na godinu, dovoljnoj da zadovolji svjetske potrebe, i to po iznimno niskoj cijeni u odnosu na dosadašnju.
Kratka povijest istraživanja duhanaIstraživanje na sveučilištu Vrije u Amsterdamu otkrilo je ključne pojedinosti mehanizma na koji nikotin pobuđuje različite vrste neurona u moždanoj kori. Zaključak je bio da nikotin može uspješno sudjelovati u borbi protiv Alzheimerova. Rezultati su objavljeni 2007. u uglednom časopisu Neuron
Tvrtka Star Scientific izolirala je antabin, jedan od sastojaka nikotina koristan u tretmanu Alzheimerove bolesti. Lukavo ga je nazvala CigRx. Studiju je proveo Institut Roskamp, a nakon dobivenih pozitivnih rezultata Star Scientificu su u svega šest mjeseci znatno skočile cijene dionica
Benefit od nikotina pokazala su i istraživanja psihijatra Roberta Freedmana sa Sveučilišta Colorado: novi su podaci indicirali da nikotin može normalizirati određene psihofiziološke deficite kod pacijenata sa shizofrenijom. Zbog toga su ti pacijenti u većini slučajeva pušači i valjda jedini kojima se u bolnicama dopušta pušenje