Zaslon nosi još više sreće od ruleta

Ilegalno ili slabo regulirano tržište online klađenja i kockanja postoji već desetljećima, no dok taj segment nije uzeo maha i postao ozbiljna prijetnja legalnim tvrtkama za organizaciju igara na sreću te neiskorišteni potencijal za punjenje državnih blagajni, nitko se time nije ozbiljno bavio.

Krupjee u kasinima zamijenili su miš i tipkovnica pa nema više opasnosti da vas netko sretne u mračnom kutku nekog kasina kako trošite tvrtkinu dobit. Sve se to danas čini unutar četiri zida. Kako se mijenjaju tehnološki trendovi, tako je i kocka sve dostupnija na mobitelima, digitalnoj televiziji te raznim društvenim mrežama. Stručnjaci predviđaju da će mobilno kockanje do 2018. dostići 40 posto ukupnog online tržišta kockanja.

Njemački servis za istraživanje tržišta yStats.com proveo je istraživanje o globalnom tržištu klađenja i kockanja za 2014., no još nema globalno poznatih podataka o tome koliko to online tržište trenutačno vrijedi (svaka država vodi drukčiju evidenciju i svaka ima drukčiju zakonsku regulativu); ipak, vrijednost se mjeri u milijardama eura. Prema posljednjim podacima iz 2011., ukupni prihodi europskog tržišta kockanja bili su oko 85 milijardi eura, s godišnjom stopom rasta od tri posto. Online klađenje i kockanje aktivnost je koja najbrže raste u tom sektoru, s godišnjim rastom prihoda od gotovo 15 posto. Procjenjuje se da bi iduće godine prihodi od online kockanja u Europi dostići 13 milijardi eura, a prije tri su godine iznosili 9,3 milijarde.

U Hrvatskoj nema nikakve evidencije o tome koliko se Hrvata internetski kladi ili kocka. U Hrvatskoj lutriji nemaju podatke o tome koliko se građana kladi online u stranim kladionicama, no ako se u obzir uzme općenito internetsko klađenje, postoje podaci o priređivanju kladioničkih igara kod legalnih priređivača (onih koji su platili hrvatsku koncesiju za internetsko klađenje). To su Hrvatska lutrija, Supersport, PSK, Favorit i Germaniasport. Ukupni godišnji promet internetskog klađenja kod legalnih priređivača prošle je godine iznosio oko dvije milijarde kuna, no većina uplata vraća se igračima, pa je prihod između 200 i 300 milijuna kuna godišnje, objašnjavaju u Hrvatskoj lutriji, dodajući da su domaće kladionice za sada većinu igrača zadržale u Hrvatskoj.

Većina zapadnoeuropskih zemalja uvela je neke zakone kako bi se reguliralo to tržište: u Francuskoj je online kockanje i klađenje legalizirano još prije četiri godine, a Italija navodno ima najuređeniju regulaciju kockanja u Europi (današnji se ukupni prihod od online kockanja ondje mjeri u stotinama milijuna eura, u čemu najveći udio ima poker). Međutim, mnogo kockara okreće se ilegalnim internetskim stranicama, čak četvrtina pokeraša u Francuskoj igra poker na nereguliranim mrežama jer bi u suprotnome platila visok porez.

Naime, u nekim zemljama EU tvrtke koje organiziraju igre na sreću plaćaju porez i do 50 posto. Sve više zemalja članica preispituje svoje pravne okvire koji se odnose na igre na sreću. Europska komisija nedavno je hrvatskoj vladi predložila neke izmijene Zakona o priređivanju igara na sreću koji bi pomogli u razvoju otvorenoga, legaliziranog i vrlo vrijednog online pokerskog tržišta. Prema tim prijedlozima, da bi netko legalno otvorio biznis online igranja pokera, treba od Ministarstva financija dobiti dozvolu i plaćati davanja toliko visoka da se ta ideja na kraju nikomu ne bi isplatila. Dozvola će na početku stajati tri milijuna kuna i jednako će toliko operater morati uplatiti u proračun svake godine. Osim toga, da bi uopće mogao dobiti dozvolu, operater će morati imati financijsku kredibilnost i najmanje tri milijuna kuna depozita na računu kao jamstvo financijske stabilnosti. Kad je riječ o poreznoj politici, operateri će morati plaćati mjesečno pet posto od ukupnih godišnjih prihoda, na što se, naravno, dodaje porez koji igrači plaćaju na dobitke. Za dobitke od 750 do 10 tisuća kuna porez će iznositi 10 posto, od 10 do 30 tisuća 15 posto, a za dobitke do 500 tisuća kuna 20 posto. Za sve iznose koji premašuju pola milijuna kuna plaćat će se porezna stopa od 30 posto. Operateri će porez igrača automatski odbijati od iznosa dobitka.
Nakon odobrenja Europske komisije na Hrvatskom je saboru da prihvati Prijedlog novog zakona o priređivanju igara na sreću. Njegovo prihvaćanje očekuje se sredinom iduće godine.

– Igrači na hrvatskim kladionicama plaćaju dva poreza: tzv. manipulativni trošak, odnosno pet posto od uplate, i porez na dobitak, a oni na stranima ne plaćaju ništa od toga. Od 1. siječnja 2015. ukida se neoporezivi dio dobitka do 750 kuna i oporezuje svaka kuna dobitka. Protiv eventualnog bijega igrača država se planira boriti blokiranjem pristupa stranim kladionicama; blokirali bi ih internetski poslužitelji. U tom slučaju igrači ne bi mogli otvoriti internetske stranice stranih kladionica koji ne plaćaju koncesijsku naknadu u Hrvatskoj – objašnjavaju u Hrvatskoj lutriji. Kad država uzme sve ono što smatra da joj pripada, legalno kockanje i ne donosi neki ‘jackpot’. Stoga ne začuđuje što velik dio ljubitelja kocke preferira ilegalno online klađenje ili se petkom navečer okuplja po stanovima na partiji pokera kako bi ukrao svoj dio sreće. U njega je uložio iz vlastitog džepa, nakon što je državi već dao 60-ak posto svojih primanja.