Digitalni monopoli rastu velikom brzinom. Investitorima to odgovara. Međutim, ne bi li građani trebali imati pravo na neke zahtjeve?
Ne bismo li kao građani trebali imati pravo na prigovor ukoliko Facebook odluči manipulirati izborima ili Google odjednom odluči u rezultatima pretrage ne navoditi neku tvrtku? Zagovaratelji slobodnog tržišta imaju spreman odgovor na takva pitanja. Prema njihovom tumačenju, stvari su pretjerano kompleksne da bi ih potencijalni regulatori razumjeli. Vjeruju kako nitko izvan tih kompanija ne bi trebao preispitivati njihovo funkcioniranje, osim ako tvrtke nisu pribjegle nekim ilegalnim rješenjima.
Međutim, sumnjive stvari se jako često događaju u sklopu društvenih mreža i tražilica. Primjerice, potez zbog kojeg je Europska unija tužila Google – EU je optužila Google zbog zlouporabe položaja, odnosno zbog utjecanja na rezultate pretrage u vlastitu korist, a na štetu konkurencije. Uz to, kompanija je optužena i zbog varanja korisnika. Facebook se našao u središtu skandala nakon što je otkriveno da je nad korisnicima vršio eksperimente bez njihovog znanja. Svi ti potezi se provode pod krinkom ‘unaprjeđenja korisničkog iskustva‘. Što ako im odbijemo povjerovati?
Agencije zadužene za regulaciju tržišnog natjecanja u SAD-u tvrde da nadgledaju velike tvrtke, ali nedostaje im stručnosti. Ograničava ih, dakako, i budžet koji jednostavno nije dovoljan.
- Agencija može neku kompaniju dovući na sud, ali odvjetnici, ionako pretrpani poslom, jednostavno nemaju jednake mogućnosti niti resurse kao financijski potkovana horda odvjetnika Silicijske doline – objašnjava novinar Peter Maass.
Europska unija, čini se, pokušava s drugačijim pristupom. U dokumentu koji je procurio iz ureda Povjerenika za digitalno gospodarstvo i društvo, Günthera Oettingera, on poziva na stvaranje ‘jedinstvenog tijela Europske unije koje ima moć nadziranja digitalnih platformi‘, odnosno načina na koji koriste podatke i rješavaju sporove. Takva vrsta regulacije je ključna. Nova ekonomija zahtijeva novu vrstu regulacije.
U budućnosti bi tajni marketing (prihvaćanje novca ili nečeg drugog u zamjenu za bolje rangiranje profila kompanija u sustavu algoritama) mogao biti veliki problem. Europa je u nekoliko navrata izrazila zabrinutost zbog monopolističkih navada američkih kompanija. Ukoliko se nešto ne učini i tehnološki giganti ne budu nadzirani i podvrgnuti sustavu koji pruža jednake šanse svima, bez obzira na veličinu, naći ćemo se u situaciju u kojoj će nekoliko gigantskih korporacija određivati pravila igre, što će malim kompanijama onemogućiti pristup (i uspjeh) na tržištu – a to je nedopustivo.