Hrvatska je, uz Španjolsku, jedina zemlja Europske unije koja se još nije priključila projektu jedinstvenog europskog patenta, rekao je u razgovoru za Hinu predsjednik Europskog patentnog ureda Benoit Battistelli i savjetovao Hrvatskoj da zbog razvoja i širenja svojih patenata u EU to svakako učini.
Battistelli, koji je u petak boravio u Zagrebu povodom svečanog obilježavanja 25. obljetnice osnutka Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske, ističe kako je Hrvatska, iako ima relativno nizak broj patentnih prijava i patenata od strane hrvatskih kompanija i ostalih subjekata, dosad ispunila uvjete za razvoj kvalitetnog sustava patenata, a prvi važan korak ka tomu se dogodio 2008. godine kada je pristupila Europskoj patentnoj organizaciji (EPO).
Logičan korak
Europska patentna organizacija je samostalna međuvladina organizacija ustanovljena 1977. godine Europskom patentnom konvencijom, sa sjedištem u Münchenu te uredima u Hagu, Beču, Berlinu i Bruxellesu. Organizacija ima dva tijela - Europski patentni ured kao izvršno tijelo i Upravno vijeće, kao upravljačko tijelo koje nadzire aktivnosti Ureda, a kojeg čine predstavnici zemalja članica. Članstvo EPO-a čini 38 europskih zemalja – 28 članica Europske unije te još 10 europskih zemalja koje su pristupile Europskoj patentnoj konvenciji.
Po njegovu mišljenju, priključenje projektu jedinstvenog europskog patenta bio bi logičan idući korak.
"Primjerice, trenutno ako ste hrvatska kompanija, vi u svakoj od 38 članica EPO-a morate zasebno podnijeti zahtjev i platiti pristojbu kako biste u njoj patenitirali neki svoj proizvod ili uslugu. Stoga smo pokrenuli projekt kojim želimo kreirati sustav patentiranja koji će vrijediti automatski, ali samo u članicama EU, pri čemu će se morati platiti samo jedna pristojba", pojašnjava Battistelli.
"Hrvatska nije dio ovog projekta, jer je on započet prije početka njezinog ulaska u EU, no svakako je dobrodošla. Smatram da je povećanje kapaciteta hrvatskih kompanija za korištenjem europskog patenta vrlo važan cilj. On znači pojednostavljenje, kao i znatno manje troškove, a izračunali smo da bi taj patent za isto geografsko područje, ono zemalja EU, stajao 70 posto manje u odnosu na trenutnu situaciju", naglašava Battistelli, dodavši kako se nada da će projekt od iduće godine biti implementiran.
U Hrvatskoj su u 2015. godini po broju prijavljenih patenata prednjačile isključivo strane kompanije, ponajviše one iz područja farmaceutske industrije, a kako tumači Battistelli, to je logično jer je u hrvatskom gospodarstvu ta industrija veoma bitna i snažna.
Najviše zahtjeva u Švicarskoj
Što se tiče ostatka svijeta, uvjerljivo najviše zahtjeva za patentiranje po glavi stanovnika se podnosi u Švicarskoj. Od sektora, po broju prijavljenih patenata prednjači onaj medicinske tehnologije, a slijede ga digitalne komunikacije, računalne tehnologije, te električni i kućanski aparati. Od kompanija, prva tri mjesta zauzimaju tehnološki giganti Philips, Samsung i LG.
Battistelli kaže se širom svijeta broj patentnih zahtjeva sve više povećava, što ujedno predstavlja i najveći izazov. Naprimjer, u 2015. godini ukupno je zabilježeno tri milijuna patentnih zahtjeva, od čega je EPO zaprimio njih 170 tisuća.
"Teško je obraditi toliko zahtjeva, koji su sve kompleksniji jer se pri proizvodnji kombinira više tehnologija. Stoga, glavni izazov za patentne urede jest sposobnost odgovora na povećani broj zahtjeva. U tom smislu treba razviti vrlo snažne informatičke i tehnološke alate, pa stoga mnogo ulažemo u svoje baze podataka, softver, automatski sustav prevođenja i slično. Između ostalog, Hrvatska ima korist od članstva u EPO-u jer jednom kada razvijemo ove alate, besplatno ih ustupamo na korištenje našim zemljama članicama", ističe Battistelli.