Prinosi iznad 20 posto u 2016. koje su ostvarila tri investicijska fonda izvanserijski su rezultat s obzirom na to da su prijašnjih godina ostvarivali prinose od dva do tri posto, što je i tada bio uspjeh zbog krize. Smatra se da je za fondovske menadžere dobra godina ako je prinos bio od pet do šest posto, a iznad deset posto odličan je rezultat. Razgovarali smo s nekim od najuspješnijih fondovskih menadžera želeći da nam objasne u čemu je tajna iznimno uspješne prošle godine.
Dobra procjena
Gledajući tablicu najuspješnijih investicijskih fondova, može se primijetiti da je čak njih 14 ostvarilo prinos veći od deset posto, a sljedećih deset ostvarilo je dobar rezultat. Tri najbolja fonda koja su ostvarila više od 20 posto prinosa jesu KD Victoria, KD Nova Europa i KD Energija kojima upravlja KD grupa. Njezin predsjednik Uprave Zvonimir Marić objašnjava da KD Victoria ulaže pretežno u hrvatske kompanije, zatim u Sloveniji i vrlo malo u BiH.
>>>Mirovinski fondovi doprinose građana oplodili s pedesetak posto
– Od industrijskih sektora najviše je izložen hrvatskom turizmu i prehrani. Konkretno, neka od najvećih ulaganja u 2016. odnose se na Imperial, Arenaturist, Valamar Rivieru, Podravku i Jamnicu. Ovaj je portfelj već neko vrijeme relativno stabilan jer smo posljednjih nekoliko godina vrlo pozitivni kad je riječ o ulaganjima u hrvatski turizam. Dulje smo držali ta ulaganja očekujući njihovu realizaciju rastom cijene, što se pokazalo dobrom procjenom. Potkraj godine realizirana je javna ponuda za Imperial te su ostvarene neke nove manje investicije – ističe Marić. Kad je pak riječ o KD Energiji, ulažu u najveće svjetske energetske kompanije i srodne sektore, a neka od najvećih ulaganja lani bila su u Exxon Mobil, Royal Dutch Shell, Chevron, Conoco Philips i BHP Biliton. Tijekom 2016. provedeno je jedno veće restrukturiranje ulaganja unutar kompanija energetskoga sektora, ali se portfelj, ako ima potrebe, objašnjava Marić, na mjesečnim razinama korigira manjim transakcijama. Njihov treći fond, KD Nova Europa, ulaže po geografskom kriteriju u zemlje Srednje i Istočne Europe, najviše u ruske tvrtke, a posebno ističe ulaganja u Lukoil, Sberbank, Hotele Brela, Novatek i Gazprom. Marić kaže da općenito nisu poklonici velikog broja transakcija pri upravljanju fondovima. Odabiru investicije koje bi duljim držanjem ostvarile svoj potencijal u smislu prinosa.
Marić kaže da općenito nisu poklonici velikog broja transakcija pri upravljanju fondovima. Odabiru investicije koje bi duljim držanjem ostvarile svoj potencijal u smislu prinosa.
– Ove godine KD Victoria ostat će na regionalnim dionicama. Postoji mogućnost da proširimo krug država u kojima ulažemo, ali to će ovisiti o prilikama na hrvatskom tržištu i stanju na ostalim tržištima. KD Energija nastavit će pak s ulaganjima u dionice kompanija iz ovoga sektora – kaže Marić. Dodaje da nema potrebe mijenjati ni smjer KD Nove Europe, a Rusija će i dalje imati najveći udio u ulaganjima. Zadovoljni su i u Erste Asset Managementu, što potvrđuje i član Uprave Miroslav Jurišić. Ističe da je od ukupnog rasta imovine na tržištu njihov udio veći od 33 posto. Ovom fondu u fokusu su bile hrvatske dionice te nešto njih u Jugoistočnoj Europi, posebno u Sloveniji i Rumunjskoj. – Naša investicijska strategija definirana je kao dugoročna, što znači da, s jedne strane, podrazumijeva kupnju vrijednosnih papira koje u tom trenutku smatramo podcijenjenima, a s druge strane, njihovo disciplinirano držanje na dulji rok. Buđenjem hrvatskog tržišta kapitala, kojem smo svjedočili 2016., ta strategija pokazala se ispravnom te je dala dobre rezultate – kaže Jurišić. Dodaje da politiku neće mijenjati ni ove godine, s tim da će pratiti sva potencijalna tržišta. – Vjerujemo da Hrvatska, kao i cijela regija Jugoistočne Europe, ima potencijal investitorima ponuditi povoljan odnos rizika i potencijalnih prinosa – kaže Jurišić.
Najlakše unovčivo
Izvanserijski rezultat ostvario je i OTP Indeksni fond. Riječ je, kako nam objašnjava predsjednik Uprave Darko Brborović, o dioničkom fondu ‘koji se za postizanje svojih ciljeva koristi pasivnom strategijom ulaganja‘, drugim riječima, ulažu u dionice poduzeća koje čine indeks Zagrebačke burze CROBEX. Njihov je prinos lani bio 19,95 posto, a Brborović kaže da je CROBEX ‘indeks tržišne kapitalizacije vagan slobodno raspoloživim dijelom tržišne kapitalizacije svake dionice koja je u sastavu indeksa‘. – CROBEX dobro predstavlja hrvatsko dioničko tržište jer u svome sastavu sadržava sve dionice s najvećim slobodno raspoloživim dijelom tržišne kapitalizacije koje su uvrštene na Zagrebačkoj burzi. Osim toga, dionice koje su u sastavu CROBEX-a u pravilu su i najlikvidnije, odnosno najlakše unovčive na hrvatskom tržištu kapitala – kaže Brborović.
>>>Matek: Mirovinski fondovi puno ulažu u obveznice, no niske kamate dugoročno nisu dobre
Kad je pak riječ o rizicima i zamkama, u OTP Indeksnom fondu smatraju da ove godine očekuju nastavak trenda povećanja kamatnih stopa za američki dolar, naravno ako se pojave inflacijski pritisci vezani uz rast američkoga gospodarstva. To bi moglo utjecati na globalno tržište kapitala u smislu usporavanja rasta cijena dionica i usporednih indeksa. Druga zamka vezana za povećanje kamata na dolar odnosi se na mogućnost većeg troška zaduživanja onih zemalja koje se planiraju zaduživati u toj valuti. Vezano za Europu i europsko tržište, ne očekuju porast, već i dalje postupno smanjivanje kamatnih stopa na euro ove godine.
Zamke zbog kamata
U KD grupi upozoravaju na to da su posljednjih godina bile globalno niske kamate, a visoka likvidnost u financijskom sektoru, što može ponovno stvoriti ‘financijski balon‘ jer jeftiniji kapital često zanemaruje kriterije rizika. Još jedan problem, napominju, mogla bi biti ulaganja u obveznice, koje ove godine mogu biti ugrožene povećavanjem tržišnih kamatnih stopa. Koja će ulaganja biti rizična, ovisi o politici novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, razvoju situacije vezane uz Brexit…, pa od rizičnijih ulaganja ističu obveznice koje mogu biti pogođene dizanjem kamatnih stopa američke središnje banke. Ovo su neki od najuspješnijih fondova u Hrvatskoj. Hoće li ova godina biti toliko uspješna, veliko je pitanje s obzirom na to da se na globalnom planu najavljuju promjene za koje nismo sigurni hoće li se zaista dogoditi. No nije isključen oprez u ulaganju, a to znači da bi možda i cijene dionica mogle biti niže, a zbog toga i prinosi.