Hrvatska je na 81. mjestu po ekonomskim slobodama od ukupno 159 zemalja u kojima je Fraser institut obavio istraživanje. Kako piše hrvatski Centar za javne politike i ekonomske analize koji je pridruženi partner Fraser instituta, Hrvatska je napravila blagi napredak ostvarivši 70 posto ekonomske slobode. Razlog tome je ulazak Hrvatske u EU, čime je potaknuta liberalizacija unutarnjeg tržišta, administrativnog rasterećenja gospodarstva i olakšanje pokretanja poslovanja.
U usporedbi s proteklim izvješćima, ovo je najbolji skor Hrvatske u kojoj je, kažu u Centru za javne politike i ekonomske slobode, na određenim područjima ostvaren blagi napredak, dok su u drugim područjima primjetni stagnacije i nazadovanja. U Centru navode da je i dalje izazov smanjenje državne potrošnje i poreza, kvalitetnije pravosuđe i fleksibilnije tržište rada, pa unatoč blagom ukupnom pomaku, 81. mjesto govori o općenitoj stagnaciji javnih politika kada je u pitanju odnos prema ekonomskoj slobodi.
Izvješće o ekonomskoj slobodi Hrvatske pokazuje općenite trendove u ključnim javnim politikama. Ipak, kako bi se dobila konkretnija slika, potrebno je navedeno izvješće uspoređivati s javnim politikama koje se već provode u okviru koji je definirao Nacionalni program reformi 2016.
Hrvatska je postavila limite na potrošnju za plaće i materijalne troškove, umjerenija je racionalizacija u zdravstvu i socijalnoj skrbi. Također, barem privremeno je zaustavljen rast javnog duga, a udio deficita u BDP-u je snižen u 2016. Moguće je očekivati još stroži nadzor Europske komisije kako bi se provela ambicioznija fiskalna konsolidacija. Zabilježen je blagi napredak u neovisnosti pravosuđa i zaštite vlasničkih prava, a u području monetarne politike, zabilježen je blagi pad zbog rasta novčane mase, dok niska inflacija ostaje konkurentska prednost. U Centru za javne politike i ekonomske slobode ističu i razdoblje deflacije uslijed sniženja cijena koje je posljedica pristupa unutarnjem tržištu EU, bez carinskih i administrativnih prepreka.
U području trgovine zabilježen je napredak zbog liberalizacije tržišta prema Europskoj uniji koja je dovela do sniženja regulatornih troškova trgovine i ukidanja carina. Također, ukinute su kontrole na kretanje kapitala i radnika te smanjene restrikcije na strano vlasništvo i investitore. Osim toga, Hrvatska je u nizu regulatornih područja provela mjere liberalizacije tržišta usluga, roba, kapitala i radnika, sukladno EU pravilima o slobodi unutarnjeg tržišta. Preostale prepreke se uklanjaju, pogotovo na tržištu usluga, kao što su se počeli smanjivati i administrativni troškovi poslovanja.
Blago je poboljšana regulativa na tržištu radu, zbog umjerene fleksibilizacije radnog zakonodavstva. U području regulative za poslovanje blagi napredak je u području započinjanja poslovanja i smanjenja restrikcija kod dozvola. Administrativni troškovi birokracije i regulative nisu se bitno povećavali. U Centru za javne politike i ekonomske slobode posebno ističu da je u okviru Nacionalnog programa reformi 2016., Hrvatska započela sa reformom poslovne klime usmjerenom na mjerenje i smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva. Započinjanje poslovanja i dozvole za niz uslužnih djelatnosti će se dodatno pojednostaviti i digitalizirati, uz dostupnost na jednom mjestu.
Gruzijsko liberalizirano tržište
Što se pak tiče ostalih zemalja, Hong Kong je zemlja s najviše ekonomskih sloboda u svijetu. Ova je pokrajina kao dio Kine ostvarila čak 90 posto uvjeta za ekonomske slobode prema kriterijima Fraser instituta. Slijede Singapur, Novi Zeland, Švicarska, Kanada, Gruzija, Irska, Mauricijus i Ujedinjeni Arapski Emirati, dok su Australija i Ujedinjeno Kraljevstvo izjednačeni na 10. mjestu. Gruzija, Švicarska, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo su europske zemlje gdje je ekonomska sloboda najviša, dok im Litva, koja dijeli 15. mjesto sa SAD-om (78 posto slobode) žestoko konkurira. Zanimljivo je da je Nizozemska, zemlja poznata po liberalnom društvu ispod ovih zemalja i ima 76 posto ekonomskih sloboda, kao i Njemačka.
Kada je ekonomska sloboda u pitanju, ističu u Centru za javne politike i ekonomske slobode, među velikim reformatorima u liberalizaciji su Gruzija, Litva, Malta, Armenija i Rumunjska, dok su Estonija i Irska već otprije poznate kao zemlje koje su mnogo uradile na ekonomskim slobodama. Zanimljiva je Gruzija za koju se ističe da dobro kontrolira državnu potrošnju i nema mnogo poduzeća u svojem vlasništvu. Porezi su komparativno niski (svega je šest poreznih oblika, a postoji i flat tax). Monetarna politika je stabilna s niskom inflacijom. Slobodna trgovina je velika uzdanica zbog niskih carina, uključujući i liberalizaciju trgovine prema EU. Relativno je laka regulativa za poslovanje (što se i u ovom izvješću odnosi na Doing Business metodologiju). Vrlo lako je pokrenuti posao (dvije procedure u dva dana) i vrlo malo je dozvola (čak za 90 posto smanjen broj dozvola, odnosno mnoge su ukinute). Kreditno tržište je liberalno regulirano. Postoji prostor za smanjenje administrativnih troškova poslovanja općenito, dodatnu liberalizaciju tržišta rada te poboljšanje u sustavu pravosuđa i zaštite vlasničkih prava.
Zadatak za novu vladu
Zaključno, jedinstvenu međuresornu koordinaciju javnih politika za povećanje ekonomske slobode nova vlada tek treba razviti. Bitan je sustavni pristup liberalizacijskim reformama, umjesto da se bilježe pojedinačni i tek umjereni institucionalni pomaci u ograničenom broju područja, ali i stagnacije i nazadovanja u drugim područjima.
Europska unija je potaknula liberalizaciju unutarnjeg tržišta sukladno pravilima o slobodi unutarnjeg tržišta, početak administrativnog rasterećenja gospodarstva i olakšanje pokretanja poslovanja. Započeti proces u području regulative gospodarstva potrebno je nastaviti kroz sustavni pristup i još ambiciozniji opseg mjera za deregulaciju tržišta te međuresorno smanjivanje administrativnih troškova regulative i birokracije.
Smanjenje državne potrošnje i poreza, kvalitetnije pravosuđe i fleksibilnije tržište rada ostaju ključni izazovi za povećanje ekonomske slobode gdje Hrvatska drastično zaostaje. Pozitivna je vijest da Europska komisija kroz proces Europskog semestra već nadzire provedbu mjera u tom smjeru. Ekonomska sloboda je bitna odrednica novog smjera Unije, premda se često čini drugačije.
Kako bi se dobila konkretnija slika, potrebno je navedeno izvješće uspoređivati s javnim politikama koje se već provode u okviru Nacionalnog programa reformi 2016. i Europskog semestra. Iz godine u godinu moguće je očekivati još ambicioznija očekivanja Europske komisije da se provedu bitne tržišne reforme, sa svrhom smanjenja već detektiranih makroekonomskih neravnoteža Hrvatske kao dijela unutarnjeg tržišta Unije.
Kako su razlike u skoru među nizom zemalja vrlo male, Hrvatska bi i uz umjerenije reforme mogla skočiti na ljestvici. Isto tako, mogla bi i pasti uz umjerene reforme ako će drugi biti ambiciozniji reformatori. U svakom slučaju, Hrvatska se odmah može ugledati na zemlje kao što je Gruzija, pogotovo ako želi ciljati izrazito visoko, stoji u analizi koju je objavio Centar za javne politike i ekonomske slobode.