Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) objavio je nedavno ‘Moralnost kapitalizma‘, prijevod američkog originala koji pokušava dokazati da je prevladavajući globalni ekonomski sustav, ne samo najbolji u ljudskoj povijesti, već i duboko moralan i pravedan. CEA je dio mreže Atlas Economic Research Foundation, poligona za promoviranje libertarijanskih pogleda na ekonomiju. S direktorom CEA-e Danielom Hinštom, ujedno i voditeljem Centra unutarnjeg tržišta EU pri Ministarstvu gospodarstva, koje je provelo simulaciju ušteda na administrativnim troškovima prema Standard Cost Modelu predstavljenom nedavno u Lideru, razgovarali smo o knjizi i pogledima koje smatra neopravdano manjinskim u hrvatskom društvu. U manjini možda, ali svakako vrlo glasni, hrvatski libertarijanci prema uzoru na svoje strane kolege prigovore kapitalizmu uglavnom pripisuju njegovoj ‘pogrešnoj implementaciji‘, odnosno takozvanom kronističkom (ortačkom) kapitalizmu kakav vide i u Hrvatskoj.
• Centar je nedavno izdao knjigu ‘Moralnost kapitalizma‘. Slažete li se da ekonomija temeljena na maksimizaciji profita i vrlo surovoj konkurenciji darvinističkog tipa može biti moralna? Mnogi bi taj pojam okarakterizirali kao oksimoron. – Postoje različita shvaćanja kapitalizma. Ako pitate DonaldaTrumpa o tome, vjerojatno će reći nešto bitno drugačije od nas u Centru. Mi radimo veliku razliku između liberalnoga kapitalizma i onoga što je prisutno u većini zemalja, a to je kronizam, odnosno situacija u kojoj država tolerira tržišno gospodarstvo, ali zapravo pogoduje određenim poduzetnicima i sektorima gospodarstva. Pravedni kapitalizam je onaj u kojem svaki poduzetnik ima jednak pristup tržištu i jednaku priliku. Jasno, maksimizacija profita je dobra ako je profit legalan. Iz njega se, uostalom, stvaraju nove investicije i radna mjesta.
• Na predstavljanju knjige ustvrdili ste da je liberalno gledište u manjini. Zašto mislite da je tako? – Ako gledamo Hrvatsku, ovdje se manje zauzima za ekonomske slobode. To će se sigurno promijeniti jer smo članica EU, što zahtijeva neke reforme. Imamo naslijeđe totalitarnih i autoritarnih sustava, zbog čega je stvoren kronistički sustav za pljačku gospodarstva.
• Kakvo je vaše stajalište prema spašavanja banaka i kompanija? – Amerika je najbolji primjer srozavanja ekonomskih sloboda, što je Fraser institut i zabilježio. Apsolutno smo protiv spašavanja zato što vodi u zaduživanje poreznih obveznika, a savezna je vlada išla u spašavanje nakon što je sama prouzročila problem, pa još optužila liberalni kapitalizam za to.
Cijeli intervju možete pročitati u novom broju Lidera.