- Najbolji način da se poveća angažman mladih jest da se poljoprivreda ponovno učini atraktivnim zanimanjem. U tu svrhu potrebno je osigurati odgovarajuće potpore. Upravo stoga sam generacijsku obnovu učinio jednim od ključnih stupova u sadašnjem postupku modernizacije zajedničke poljoprivredne politike - rekao je predstavnik Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan u petak na Dijalogu s građanima u Laubi.
Posebni napori Europske komisije ulažu se u generacijsku obnovu jer je svega šest posto poljoprivrednika u EU mlađe od 35 godina. Hogan je stoga s osobitim zadovoljstvom zajedno s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem i zastupnicom Europskog parlamenta Marijanom Petir sudjelovao na proglašenju Matije Cetinića Frankosa, jednog od osnivača zadruge Berry Organice, najboljim hrvatskim mladim poljoprivrednikom.
Hogan je istaknuo da EU odvaja znatne iznose za investicije u hrvatsku poljoprivredu, sveukupno joj je na raspolaganju 3,5 milijarde eura tijekom razdoblja od sedam godina. - Sredstva su raspodijeljena tako da se daje 1,5 milijarda eura u izravnim plaćanjima poljoprivrednicima, a 2 milijarde u sklopu ruralnog razvoja. Trenutačno smo u postupku pojednostavljivanja Zajedničke poljoprivredne politike. Upravo traju konzultacije i ja sam pozvao sve koji su zainteresirani da sudjeluju u javnim konzultacijama i da se njihov glas čuje - izjavio je Hogan.
Odšteta za poljoprivrednike koji su cijepili grla protiv kvrgave kože
U četvrtom Dijalogu s građanima u Hrvatskoj govorilo se o poticajima mladim poljoprivrednicima, problemima hrvatskih proizvođača i o nepoštenim trgovačkim praksama, ali najviše je pitanja došlo od proizvođača mlijeka koji su pretrpjeli velike štete zbog obaveze cijepljenja protiv bolesti kvrgave kože, koju im je kažu nametnula Europska komisija. Iako su spasili ostale zemlje Europske unije od širenja bolesti i pretrpjeli znatne štete zbog 15 do 20 postotnog smanjenja mlječnosti, dosad nisu dobili nikakvu odštetu.
[caption id="attachment_264608" align="alignnone" width="750"]
Phil Hogan na Dijalogu s građanima[/caption]
Proizvođači su zahtijevali da se predstavnik Hogan pobrine i isplati im odštetu, na što je on odvratio kako već ionako dobivaju sredstva pomoći iz Europske unije i uspoređujući situaciju sa stočarima iz svoje rodne Irske. Rasprava se na trenutak zaoštrila jer s obzirom na situaciju, situacija u Hrvatskoj i Irskoj nije usporediva. Međutim, predstavnik EK obećao je kako će detaljnije razmotriti pismo koje mu je o tom pitanju prije nekoliko dana uputio hrvatski ministar poljoprivrede.
- Bit ćemo solidarni s hrvatskim poljoprivrednicima, ali ne mogu ništa govoriti prije no što proučim sve - poručio je Hogan.
Kupujte domaće mlijeko
Proizvođači mlijeka upozorili su kako trenutno stanje na tržištu i dumping cijena čini njihov trud i rad uzaludnim i neodrživim. - Uvoz mlijeka povećao za četiri puta, prepolovila nam se proizvodnja mlijeka, a i ovo što proizvedemo ne možemo prodati. Svi koji proizvode mlijeko znaju da treba barem 50 eurocenti da se proizvede litra mlijeka, a na policama se pojavljuju pakiranja od litre po cijeni nižoj od tri kune. Treba uvesti interventnu i zaštitnu cijenu u maloprodaji ispod koje se mlijeko ne smije prodavati - reagirala je europarlamentarka Marijana Petir. No, Tolušić je kazao kako to zakonski nije moguće te pozvao sve da ne čekaju samo na postupke ministarstva, već da kupuju proizvode domaćih proizvođača i na taj ih način podrže.
Upitan je li razgovarao s poljoprivrednicima kojima je Agrokor ostao dužan i kako će Ministarstvo prema njima postupiti, ministar Tolušić kazao je da prati situaciju i da će ministarstvo pomoći maksimalno koliko može. Na prijedlog Europske komisije o uvođenju kvota za izlov male plave ribe iz Jadrana, ministar poljoprivrede je kazao: - Komisija ide tvrdo i mi idemo tvrdo. Vjerujemo da ćemo iznaći dobro rješenje koje je svima prihvatljivo.
Bolja iskoristivost sredstava iz EU i pojednostavljenje uvjeta natječaja
- Trenutačno smo povukli manje od 10 posto sredstava od 2,4 milijarde eura koje nam stoje na raspolaganju iz fondova EU. Prošle dvije godine raspisali smo ukupno 34 natječaja, a ove godine 50 njih u vrijednosti oko 500 milijuna eura. Ako budemo imali takav kontinuitet, do 2023. ćemo iskoristiti sredstva koja imamo na raspolaganju - istaknuo je Tolušić. Dodao je i kako se radi na pojednostavljivanju procedure za aplikaciju na natječaje te kako bi po novome od završetka natječaja do potpisivanja ugovora o dodjeli sredstava smjelo proći maksimalno 120 dana, a ne do dvije godine kao što je dosad bio slučaj. Također, natječaji će se učestalije otvarati te stoga ministar očekuje da će Hrvatska sa začelja, gdje je sada, doći u prvih pet mjesta po povlačenju sredstava iz fondova Europske unije.
Najavio je i da će uskoro u Vladinu proceduru ući Zakon o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse te da učiniti sve kako bi se mjere za dobrobit životinja mogle koristiti od 1. siječnja 2018., kao i povoljni krediti, zajmovi i garancije s kamatnom stopom od 0,5 do 1,5 % kamate, ako EK odobri taj program.
- Donijet ćemo i novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu gdje će prednost imati mladi poljoprivrednici. Činimo sve što možemo da ostavimo naše mlade poljoprivrednike na selu. Može se živjeti od poljoprivrede, ali država tu mora dati bolji poticaj - zaključio je ministar Tolušić.
Koncept minimalne nacionalne mirovine
Marijana Petir istaknula je problem premalenih mirovina te izjavila da se zalaže za koncept minimalne nacionalne mirovine. - Oko 70 000 poljoprivrednika umirovljenika živi na rubu siromaštva. Gotovo polovica njih ima mirovinu od 500 kuna. Nije li sramota da netko tko je proizvodio cijeloga životu hranu za nas, u svojim starim danima gladuje? - zapitala se Petir, koja je istaknula da je optimistična što se hrvatske poljoprivrede tiče i da je potrebna samo politička volja.