Stotine milijuna ljudi diljem svijeta putuje isključivo s ciljem posjete nekoga vjerskog središta, bilo da je to Jeruzalem, Meka, Lourdes bilo Tibet. Vjerski turizam, kao strateška odrednica mnogih zemalja postao je ključan čimbenik razvoja. No u Hrvatskoj još uvijek nije dobio takvu pozornost mjerodavnih institucija, iako se danas na tome radi više nego prije deset godina. – U Hrvatskoj vjerski turizam, kao poseban oblik turizma ima jako velik potencijal za razvoj, iako mnogi stanovnici u vlastitom aranžmanu posjećuju brojne sakralne objekte kao mjesta za tzv. pučke pobožnosti – poručuju iz Ministarstva turizma. Ističu da je vjerski turizam spoj materijalne i duhovne baštine, kojim Hrvatska može predstaviti kulturu i način življenja na ovim prostorima. Turistička operativa (javni i privatni sektor) i crkvene ustanove mogu zajednički osmisliti vjerski turistički proizvod po kojem ćemo postati prepoznati (konkurentni).
280 milijuna hodočasnika Ministarstvo je vjerski turizam ugradilo u Strategiju razvoja turizma Hrvatske do 2020. godine, ali još uvijek nije samostalna cjelina, nego dio takozvanoga kulturnog turizma. A potencijali razvoja vjerskog turizma su, kažu u Ministarstvu, golemi. – Postojeći oblici vjerskog turizma su hodočašća i vjerski događaji uz blagdane. Ogromni su potencijali zbog u javnosti još neotkrivenog bogatstva sakralne baštine u katoličkim crkvama, duhovnih vježbi i duhovne obnove, mogućnosti smještaja turista-vjernika u samostanskim kapacitetima. Potrebno je educirati bitne čimbenike – turističke vodiče i vodiče unutar crkava i samostana, kao i predstavnike medija, treba uključiti lokalne i županijske vlasti, ministarstva i državne vlasti, a za sve to je potreba financijska potpora u obliku subvencioniranja i marketinških poticaja – kažu u Ministarstvu. Svjetska turistička organizacija (UNWTO) procjenjuje da vjerski turizam na godinu generira ukupno 600 milijuna nacionalnih i međunarodnih vjerskih i duhovnih putovanja u svijetu ukupno, od čega 40 posto u Europi i pedesetak posto u Aziji. – U Europi se na godinu organizira 240 milijuna turističkih putovanja s vjerskim motivom, 300 milijuna u Aziji te 60 milijuna u ostatku svijeta. Od toga ukupnog broja od 600 milijuna putnika motiviranih vjerom, prema procjeni UNWTO-a, u svijetu ima 280 milijuna hodočasnika. Od tog broja 112 milijuna ih je u Europi, 140 milijuna u Aziji, a 28 milijuna u ostatku svijeta. Zapravo, od dvaju putnika motiviranih vjerom jedan je stvarni hodočasnik jer svaki hodočasnik ima i pratnju – stoji u Strategiji razvoja vjerskog turizma koju je Grad Rijeka donio prošle godine.
Petina motivirana vjerom Ističu primjere prema kojima, u skladu s dostupnim podacima, najposjećenija odredišta vjerskog turizma na godinu posjeti čak 30 milijuna hodočasnika (Indija). Najpoznatije su europske vjerske destinacije Lourdes (s osam milijuna hodočasnika na godinu) i Fatima (oko pet milijuna hodočasnika na godinu). U Hrvatskoj, stoji u riječkoj strategiji, Svetište Majke Božje Bistričke pored Zagreba na godinu posjeti oko 900.000 hodočasnika i posjetitelja te se u lokalnim hotelima ostvaruje oko 13.000 noćenja. Navodi se i da Svetište Majke Božje Međugorske u BiH posjećuje dva milijuna turista hodočasnika. Dakle, može se zaključiti da je prema podacima UNWTO-a u svijetu oko 20 posto turista motivirano vjerom. Spomenuto nacionalno svetište Majke Božje Bistričke najrazvijenije je u Hrvatskoj. – S razvojem vjerskog turizma u Mariji Bistrici počeli su se razvijati stari zanati (obrada drva, medičarstvo, oblikovanje gline). Prije dvije godine u funkciju je stavljen i hotel Kaj (Bluesun) s četiri zvjezdice te je već u prvoj godini imao više od 10.000 noćenja. Razvijeni su i hodočasnički putovi. Do sada postoji oko 800 kilometara hodočasničkih putova spojenih sa slovenskima i to preko četiri granična prijelaza, čiji je centar Marija Bistrica – kažu iz Ministarstva turizma.
Uzorne Francuska i Italija A Marija Bistrica samo je jedan segment potencijalne turističke ponude u Hrvatskoj. Vjerojatno ne postoji kutak u Hrvatskoj na kojemu nema utjecaja religije. Najstarija crkva u Hrvatskoj datira iz devetog stoljeća, a brojne su rimske palače pretvorene u sakralne objekte. Jedna takva je Dioklecijanova palača u Splitu, koja je sagrađena 300. godine, odnosno mauzolej cara Dioklecijana, koji je u šestom stoljeću pretvoren u crkvu. Koliko je vjera u Hrvatskoj rasprostranjena, pokazuju i podaci s posljednjeg popisa stanovništva iz 2011. Naime, prema vjerskoj pripadnosti katolika je 86,28 posto, pravoslavaca 4,44 posto, muslimana 1,47 posto, a udio pripadnika ostalih vjerskih skupina pojedinačno je manji od jedan posto. Ateista ima 3,81 posto, a 2,17 posto osoba nije se željelo izjasniti na pitanje o vjeri. U odnosu na popis prije tog, udio katolika u ukupnom stanovništvu pao je s 87,97 na 86,28 posto, a udio ateista narastao je s 2,22 na 3,81 posto, kao i udio agnostika i skeptika, s 0,03 na 0,76 posto, te muslimana, s 1,28 na 1,47 posto. Ipak, neki analitičari tvrde da Hrvatska još uvijek nije prepoznala koliki je potencijal te vrste turizma. U stručnom radu ‘Vjerski turizam u Republici Hrvatskoj’, koji su izradili na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu 2013., stoji da bi se Hrvatska trebala ugledati na Italiju i Francusku, koje su postale sinonim za vjerski turizam u europskim, ali i svjetskim razmjerima. Lourdes i Loreto svojim hodočasnicima, kažu autori, osim molitve, utjehe i mira, nude bezbroj drugih sadržaja u kojima mogu nesmetano uživati te odmoriti tijelo i duh. To su zemlje koje od vjerskog turizma zarađuju milijune eura zahvaljujući adekvatnoj strategiji njegova razvoja. Za razvoj vjerskog turizma u Hrvatskoj potrebni su novi sadržaji koji će privući još više ljudi u svetišta. Potrebno je izgraditi cjelokupnu priču zbog koje će ljudi prije odabrati Mariju Bistricu, Sinj, Trsat nego neko drugo svetište izvan Hrvatske.