Most nezavisnih lista kao najvažniji HDZ-ov koalicijski partner mogao bi ukinuti odluku Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) o dodjeljivanju konačnog statusa povlaštenog proizvođača električne energije za Blok L u HEP-ovoj zagrebačkoj Termoelektrani-toplani. Neslužbeno to saznajemo od naših izvora, a s obzirom na to da je ta politička organizacija cijelo vrijeme inzistirala da dobije u svoj resor i energetiku, nema sumnje da je imala na umu i takvo što.
Nema novca
Najprije je još u vrijeme vlade Zorana Milanovića potkraj prošle godine, točnije na sjednici HERA-e održane 29. prosinca, Blok L dobio tzv. prethodni status. Sjednica je održana u vrijeme kada je praktično svatko nastojao negdje uživati u božićnim i novogodišnjim blagdanima zbog toga što se taj status trebao donijeti tri dana prije stupanja na snagu novog zakona o obnovljivim izvorima energije, odnosno od početka ove godine. Blok L, koji proizvodi toplinsku energiju za centralno grijanje u Zagrebu, ima visokoučinkovito kogeneracijsko postrojenje jer mu je godišnja efikasnost veća od 80 posto. Dokumentacijom je dokazano da HEP postignutom godišnjom uštedom primarne energije većom od deset posto zadovoljava sve uvjete za dobivanje statusa povlaštenog proizvođača, ali to ne bi mogao postići, tvrde sugovornici koji su uglavnom željeli ostati anonimni, da je sjednica održana kada je novi zakon stupio na snagu. Na temelju ‘prethodnog statusa‘ HERA je potkraj srpnja ove godine donijela odluku o konačnom statusu, što znači da bi za Blok L HEP trebao dobiti poticajna sredstva od 329 milijuna kuna, a s obzirom na to da je godišnji priljev u blagajnu od naknade za obnovljive izvore energije odlukom također Milanovićeve vlade (kažu zbog izbora) ove godine smanjen, bilo je jasno da novca nema. Naime, za otkupljenu količinu zelene energije od proizvođača opskrbljivači struje plaćali su prethodnih godina Hrvatskom operatoru tržišta energije (HROTE) 53 lipe po kilovatsatu, a od ove godine 42 lipe, što je automatski smanjilo priljev prihoda HROTE-u za 200 milijuna kuna, a iz njih se potiču proizvođači zelene energije, pa je i odluka o dodjeljivanju povlaštenog proizvođača Bloku L, osim što je donesena u osvit novog zakona, samo dodatno zakomplicirala situaciju. Kako kažu naši sugovornici, upravo je to bio razlog da se najavi povećanje naknade za obnovljive izvore energije koju građani plaćaju. Ona sada iznosi 3,5 lipa po kilovatsatu (bez PDV-a), a od početka sljedeće godine najavljeno je povećanje na 10 do 12 lipa po kilovatsatu (bez PDV-a). Iako su iz Mosta preko svoga tadašnjeg ministra gospodarstva Tomislava Panenića najavljivali da poskupljenja neće biti, nije bilo jasno na koji će se način namaknuti sredstva. Sada je to, čini se, ipak jasnije, jer u Mostu razmatraju izmjene Pravilnika kojima će se HEP-u oduzeti status povlaštenog proizvođača električne energije.
Bez analize
No direktor tvrtke Pelet projekt Željko Lovrak, koji je otvoreno govorio o tom problemu, kaže da je Blok L, snage 100 megavata električnih i 80 megavata toplinskih te kapaciteta za proizvodnju pare od 60 tona na sat, pušten u pogon 2011. kada je vrijedio Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije. Tada je za velike kogeneracije određena početna otkupna cijena od 30 lipa za kilovatsat za vrijeme više tarife, odnosno 15 lipa za kilovatsat u vrijeme niže tarife, a po toj bi cijeni, tvrdi Lovrak, Blok L i dalje dobro poslovao.
– Riječ je o prvoj HEP-ovoj visokoučinkovitoj kogeneraciji koja će primati poticaje za proizvedenu električnu energiju prema vrijedećoj tarifi od 53 lipe za kilovatsat prema Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije – kaže Lovrak.
Podsjeća da je informacija o statusu Bloka L prošla vrlo neprimjetno u domaćoj javnosti, pri čemu je uzgred zabilježeno samo da je dobio status povlaštenog proizvođača, ali tada nije analizirano kakve bi to posljedice moglo imati, čak ni onda kada je najavljeno poskupljenje naknade za OIE, javnost nije znala da je razlog baš Blok L. No u HEP-u odlučno opovrgavaju da je dobivanje povlaštenog statusa Bloka L uzrok povećanja cijene naknade. Napominju da su u sustavu poticaja 1402 postrojenja ukupne snage 1111 megavata.
– Blok L zauzima samo dio u ukupnom iznosu naknada – poručuju iz HEP-a.
Nezadovoljni i drvoprerađivači
Što će na kraju učiniti Most nezavisnih lista, vidjet ćemo, ali ni drvoprerađivači nisu baš najzadovoljniji politikom HERA-e jer tvrde da je nužna revizija nacionalnog plana za obnovljive izvore energije, posebno kad su u pitanju kvote za biomasu. Drvoprerađivači su jako nezadovoljni, a s smatraju i da su vjetroelektrane posebno, i to bez razloga, povlaštene i imaju deseterostruko višu kvotu od drvoprerađivača. Kontaktirali smo s nekim tvrtkama koje imaju vjetroelektrane, ali nisu poslale svoje odgovore, a vjerojatno nisu ni željele odgovarati. No zato su neki drvoprerađivači bili vrlo jasni u tome da je postojeći sustav kvota nepravedan i da ih HERA mora mijenjati. Predsjednik Uprave Spin Valisa Zdravko Jelčić smatra da je nepotrebno davati tolike kvote vjetroelektranama (riječ je o kvoti od 400 megavata ukupne godišnje proizvodnje električne energije) ‘uz istovremeno tako skromno i nepravedno dodijeljene male kvote drvoprerađivačima koji imaju golem konzum topline u sušarama, parionicama te grijanju prostora‘. Oni imaju kvotu od 120 megavata, a Jelčić smatra da bi za razliku od vjetroelektrana povlašteniji trebali biti oni proizvođači zelene energije koji proizvode kontinuirano, odnosno 24 sata zelenu energiju i stabilan su izvor energije. Osim toga, za razliku od vjetroelektrana, koje imaju samo nekoliko zaposlenika, ponegdje i jednog, trebalo bi promijeniti pravilnik za dodjelu kvota i dati prednost onima koji uz kontinuiran rad i stabilan izvor energije zapošljavaju više ljudi i imaju veći postotak domaće komponente u opremi.
– U sva su tri navedena elementa kogeneracije na biomasu i bioplinska postrojenja u prednosti i svi su neutralni na okoliš. Kogeneracije na biomasu i bioplinska postrojenja su proizvođači najprije topline, a zatim električne energije. Stoga treba prioritetno odobravati kvote investitorima koji imaju veću etu, tj. veći postotak konzuma topline, a tako rade sve pametne članice EU – poručuje Jelčić.
Bučne vjetroelektrane
Hrvatska, kaže Jelčić, ima još dosta prostora za investiranje u kogeneracije, dovoljno neiskorištene šumske i poljoprivredne biomase te treba prema prioritetu većega konzuma topline i blizine biomase dodjeljivati kvote, a reducirati i smanjiti kvote za vjetroelektrane te sve urediti novim pravilnikom. Slično razmišlja i direktor Šerif export-importa Damir Pašić, koji kaže da vjetroelektrane osim skupe proizvodnje i malog broja zaposlenih također nisu pogodne za zemlju koja se oslanja na turizam jer vizualno zagađuju prostor, a ako su blizu turističkih mjesta, tu je i problem buke. Osim toga, dijelovi za vjetroelektrane uglavnom se rade u inozemstvu jer im je specifikacija strogo određena i ne proizvode se u Hrvatskoj. S druge pak strane, objašnjava Pašić, za Hrvatsku su najprimjerenija kogeneracijska postrojenja jer se mogu graditi gdje god postoji drvna industrija, koja pak uglavnom ima svoje sušare i parionice koje trebaju veće količine pare proizvedene u kogeneracijskom procesu. Osim toga, dijelove za postrojenja mogu proizvoditi tvrtke u Hrvatskoj, a višak pare može se iskoristiti za grijanje cijelog mjesta, što u tvrtki Šerif export-import i rade u slučaju Gline, a lokalne samouprave mogu povući u tu svrhu i sredstva iz fondova EU. I, na kraju krajeva, investicije u kogeneracije jeftinije su od drugih elektrana koje mogu podnijeti domaće tvrtke.
– Tvrdnje predstavnika drvoprerađivača u HGK potpuno su opravdane jer ne postoji nijedan valjan argument dati višestruko veću kvotu vjetroelektranama, koje treba instalirati u mnogo manjem obliku i daleko od naseljenih mjesta. Jasno je da su vjetroelektrane u povlaštenom položaju zahvaljujući propisima, pa je povećanje kvota za elektrane na biomasu neizbježno i jedino ekonomski ispravno – poručuje Pašić.
Bez kontrole
U HERA-i se brane činjenicom da je hrvatska vlada odredila ‘različite otkupne (poticajne) cijene za proizvedenu električnu energiju zbog različitih tehnologija, primarnog energenta‘. No nije to cijeli problem, jer unutar kogeneracijske kvote postoje oni koje drvoprerađivači nazivaju špekulantima, a njima pripada većina od 120 megavata koliko iznosi kvota, točnije 80 megavata. Riječ je o onima koji nemaju namjeru proizvoditi električnu i toplinsku energiju, ali dobivanjem statusa mogu to dobro unovčiti, što se vidi i u tome, kažu, što se kogeneracijska postrojenja ne grade predviđenom dinamikom. Lovrak tvrdi da postoje primjeri onih koji su davali ovjerene izjave kod javnog bilježnika da su sagradili 50 posto predviđenih radova u određenom roku, što je bio dokaz za HERA-u da im se produlji ugovor, bez ikakve kontrole. To je također problematičan dio jer postojeći propisi to omogućuju, a osim toga, problem je kod tih kogeneracijskih postrojenja u tome što će se unatoč proizvodnji električne energije toplinska energija bacati, a kod drvoprerađivača bi se iskoristila. Ukupno je u Hrvatskoj HERA izdala 353 dozvole za povlaštene proizvođače energije. Iz toga je jasno da su aktualni propisi unijeli dosta nereda u iskorištavanje obnovljivih izvora energije. Mnogo se toga još baca i sustav bi mogao biti mnogo učinkovitiji, pa je to jedan od većih zadataka nove hrvatske vlade. Neslužbene najave o ukidanju statusa HEP-ovu Bloku L, ako se pokaže da je taj potez opravdan, mogle bi biti prvi pokazatelj Vladine nove energetske politike.