U prvom polugodištu ove godine prosječna cijena jednoga četvornog metra novih stanova koje su prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe iznosila je 10 179 kuna, što je 0,6% manje nego u drugom polugodištu prošle godine i 11,0% manje nego u prvom polugodištu 2015. godine. U odnosu na isto razdoblje prošle godine cijene su smanjene u Zagrebu za 10,2%, u ostalim naseljima za 9,4%, a nešto su niže bile i cijene stanova građenih na temelju Programa društveno poticanje stanogradnje (smanjene za 0,7%). Time je prosječna cijena stana dosegla najnižu razinu od drugog polugodišta 2006. godine, objavili su danas iz HGK.
Na takva su kretanja dijelom utjecali stanovi iz programa društveno poticane stanogradnje (POS), čija je cijena trenutno gotovo za četvrtinu niža od one prema kojoj stanove prodaju ostala trgovačka društva i druge pravne osobe. Udio površine stanova POS-a u ukupnoj korisnoj površini prodanih novih stanova iznosio je svega 3,7% u prvom polugodištu prošle godine, porastao je na 28,1% u drugom polugodištu te godine, a u prvom se polugodištu ove godine zadržao na i dalje značajnih 22,5%, što je pridonijelo tendenciji smanjenja prosječne cijene novih stanova. Ako se izuzmu stanovi POS-a, cijena četvornog metra novog stana iznosila je u prvom polugodištu ove godine u Hrvatskoj 10 833 kune (6,0% manje nego u istom razdoblju prošle godine), u Zagrebu 11 380 kuna (8,6% manje) i u ostalim naseljima 10 274 kune (2,5% manje nego u prvom polugodištu 2015.).
S druge strane, broj prodanih novih stanova u prvom polugodištu ove godine više je nego dvostruko veći od broja prodanih stanova u istom razdoblju prošle godine, a za toliko je povećana i korisna površina stanova. Pritom treba uvažiti činjenicu da je prvo polugodište prošle godine bilo obilježeno vrlo malim brojem prodanih novih stanova (svega 610), a uobičajeno se polugodišnje proda oko tisuću novih stanova (u prvom polugodištu ove godine 1 348 stanova).
Pad prosječne cijene četvornog metra novih stanova uz povećanje broja prodanih novih stanova mogao bi sugerirati početak nešto povoljnijih kretanja u stanogradnji. U vrijeme krize gradio se skroman broj novih stanova uglavnom na prestižnim lokacijama za manji broj platežno sposobnih kupaca, što je održavalo relativno visoku cijenu četvornog metra stana. Tendencije koje se sada naziru sugeriraju obnavljanje interesa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba za izgradnju stambenih jedinica pristupačnih širem krugu kupaca. To potvrđuje i činjenica da je u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine izdano 21,1% više građevinskih dozvola za izgradnju stanova uz za 22,7% veću korisnu površinu. Ipak, kretanje cijena prodanih novih stanova tek je jedan dio ukupnog tržišta nekretnina pa bi za cjelovitiju sliku stanja na tom tržištu trebalo uzeti u obzir i kretanje indeksa cijena stambenih nekretnina koji obuhvaća sve transakcije (ne samo nove stanove koje su prodavala trgovačka društva i pravne osobe) u trgovanju stambenim objektima na teritoriju Republike Hrvatske, zaključuju u HGK-u.