Preporučeno
StoryEditor

Kvaliteta proizvoda - Oni koji mjere troškove kvalitete imaju znatno bolje prihode

16. Srpanj 2016.
Piše:
lider.media

Svaki posao u proizvodnji prema Institutu Roosvelt stvara tri posla u drugim djelatnostima. Uslužne se djelatnosti u svojemu poslovanju također koriste proizvodima. Više od 80 posto međunarodne trgovine, prema World Trade Organizationu, temelji se na razmjeni robe. Javnost na proizvodnju u Hrvatskoj gleda negativno iako je ona važna za svako gospodarstvo i temeljni je generator rasta. Zapravo, naše proizvođače treba gledati s divljenjem jer uspijevaju u uvjetima u kojima vjerojatno ne bi uspjela ni njemačka poduzeća. Hrvatski proizvođač mora postići kvalitetu u rangu s njemačkim proizvodima, a  smije biti samo malo skuplja od kineskog proizvoda. To je bitka koju naši proizvođači ipak uspijevaju dobiti jer gotovo većinu hrvatskog izvoza stvara prerađivačka industrija (87,9 posto prema DSZ-u).

Napredni materijali U sklopu projekta ‘Jačanje konkurentnosti hrvatske proizvodnje‘ provedena je usporedna analiza malih i srednjih hrvatskih te njemačkih proizvodnih poduzeća. Promatrani su razni činitelji, poput veličine poduzeća, industrije, kompleksnosti proizvodnje, inovacija, industrijskih usluga te pokazatelja uspješnosti. Istraživanje je provedeno na uzorku od 109 hrvatskih poduzeća i 148 njemačkih malih i srednjih poduzeća (do petsto zaposlenih). Svi su uzorci u Hrvatskoj bili proizvodna poduzeća s više od dvadeset zaposlenih (prerađivačka industrija = 1562 poduzeća u 2012.). Kad je riječ o kompleksnosti proizvoda, hrvatski proizvođači u rangu su s njemačkim proizvođačima. Dominantna strategija hrvatskih i njemačkih proizvođača jest diferencijacija na temelju kvalitete. U Hrvatskoj je kvaliteta prioritet čak više nego u njemačkim poduzećima. Proizvodne tehnologije koje se primjenjuju u proizvodnji razmatrane su u studiji koju je njemački institut Fraunhofer ISI izradio za Njemačku gospodarsku komoru, sa zaključkom da treba posebno ulagati u tehnologije za obradu naprednih materijala. Tu se pokazuje prostor u koji bi hrvatska poduzeća mogla dodatno ulagati. Najviše je prostora za uvođenje tehnologija za obradu legura i kompozitnih materijala. Proizvodnja mikromehaničkih komponenata sve je popularnija. U Hrvatskoj se nanotehnologijom u proizvodnom procesu koristi dva posto proizvodnih poduzeća (to je u rangu s njemačkima).

Pojačati inovacije Kad je riječ o inoviranju, uvođenju novih proizvoda, malo je niži postotak hrvatskih proizvođača koji ulažu u istraživanje i razvoj (38 posto poduzeća u odnosu na 61 posto poduzeća u regiji Stuttgarta). Hrvatska mala i srednja poduzeća ulažu oko četiri posto svojih prihoda, što je u rangu s izdvajanjem njemačkih poduzeća. Više od 52 posto hrvatskih poduzeća lansiralo je nove proizvode, što je pak u rangu s njemačkim proizvodnim poduzećima. Taj veliki postotak pokazuje da hrvatska poduzeća ne zaostaju, nego inoviraju iako im to nije konkurentski prioritet. Hrvatska proizvodna poduzeća u rangu su s njemačkima  kad je riječ o nuđenju popratnih usluga. Više od 87 posto njih nudi popratnu uslugu iako su one rangirane kao najmanje važne. Popratne usluge i u Njemačkoj imaju nizak prioritet, ali poduzeća ih uglavnom svejedno pružaju.

Metode mjerenja Veća odstupanja između malih i srednjih njemačkih i hrvatskih proizvođača uočena su u primjeni programa kvalitete. Ponajprije se misli na koncept potpunog upravljanja kvalitetom, stalno unapređivanje, proizvodnju u manjim serijama prema nalogu kupca, a onda s time povezane metode zamjene alata da se može brže prijeći na novu seriju proizvodnje. Ta metoda u proizvodnji čisto je organizacijske prirode i ne zahtijeva veća ulaganja. Njezin je nedostatak što se rezultati ne vide odmah, nego treba kontinuirano mjeriti kritične točke u proizvodnom procesu i postupno ga poboljšavati te tako podizati kvalitetu. Istraživanje je pokazalo da samo 50 posto poduzeća mjeri troškove kvalitete. Slične statistike mogu se naći i u drugim zemljama. U hrvatskim proizvodnim poduzećima postotak prihoda koji otpada na lošu kvalitetu iznosi 4,7 posto, što je u rangu sa sličnim istraživanjima u drugim zemljama. Pokazuje se, međutim, da oni koji mjere te troškove imaju znatno bolje prihode. Dakle, prvi je korak mjerenje. Iako postoje skupi programi kvalitete kao što su Six Sigma, preporučuje se uporaba jednostavnih alata kao što su evidencijske liste za mjerenje i jednostavni grafički alati za prikaz rezultata. Čim se uoči problem, preporučuje se najprije ga riješiti. Ako se to ne učini, rezultat će biti stvaranje škarta umjesto dobrog proizvoda.

Nije besplatno Prije skupe ireverzibilne akcije na proizvodu preporučuje se kontrolirati ga. Kad se poprave skupe operacije, onda se može upustiti u nove izazove. Također se ne preporučuje odmah pokrenuti mnogo projekata poboljšanja, nego stalno raditi na samo nekoliko poboljšanja u istom trenutku. Kvaliteta ipak nije besplatna. Da bi se postigla dobra kvaliteta, treba uložiti vremena i novca. Njezini su unutarnji troškovi razni troškovi povezani s prevencijom i inspekcijom. Glavni je cilj ulaganja u prevenciju i inspekciju da se uopće ne proizvede loš proizvod i da on nikako ne dođe do kupca. Te je troškove u praksi teško mjeriti za razliku od vanjskih. Potonji su škart i troškovi nastali zbog toga što  je loš proizvod došao do kupca. Prema istraživanju provedenom u jesen 2015., ukupno je bilo potrebno preraditi 3,15 posto proizvoda, a 1,5 posto proizvoda je reklamirano. Ti su postoci u rangu drugih zemalja, ali pokazuju prostor za poboljšanje. Svi rezultati provedenog istraživanja hrvatske proizvodnje 2015. i usporedba s njemačkim malim i srednjim poduzećima iz 2012. bili su predstavljeni 30. lipnja na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Materijali se mogu naći na adresi: www.efzg.unizg.hr/default.aspx?id=21801.

Jasna Prester

22. srpanj 2024 09:52