Mnogo je razloga koje bi Latvija mogla navesti kao ispriku za spor razvoj i stagnaciju, neki od njih su 50-ogodišnja ruska okupacija, ekonomska kriza, kreditni krah, utjecaj rata u Ukrajini na zajedničko tržište. Ipak, ova zemlja ima jednu od najbrže rastućih ekonomija u Europi. Ona se ne bavi prošlošću, orijentirana je na budućnost. Što je sve obuhvatio veliki val promjena i na koje se pothvate ta država sprema, ispričao nam je Edvards Smiltens, zastupnik latvijskog parlamenta Saeime, prilikom kratkog posjeta Zagrebu radi gostovanja na panelu Hrvatska 2.0.
Dublji uzrok svih promjena
Životni standard aglomeracije Rige iznad je prosjeka EU, no, ostatak zemlje relativno je siromašan. Uz emigracijski problem, Latvija ima i jednu od najnižih stopa nataliteta u Europi (1,4%) te veliki udio starog stanovništva.
- Ako sada ne donesemo odluke u vezi povećanja nataliteta i smanjenje emigracije, u skoroj budućnosti nastupit će dramatične promjene te država neće moći funkcionirati. Moramo hitno podići životni standard jer će svi otići. Stoga, treba biti suvremen, dugoročno gledano odgovoran i donositi teške odluke ne misleći na iduće izbore, već na iduće generacije. Prodavanjem bajki i populističkih parola ne postiže se ništa, započeo je latvijsku priču tridesetdvogodišnji Smiltens istaknuvši kako bi, nastavi li rasti istim tempom kao i dosad (3%), latvijskom gospodarstvu trebalo deset godina da sustigne Europu, a toliko vremena nemaju. - Uskoro će prestati dolaziti novac iz EU fondova, a kad se to dogodi moramo biti spremni i stabilni kako bismo sami mogli osiguravati novac i investicije za razvoj naše zemlje, rekao je ovaj mladi političar ono o čemu se u Hrvatskoj sa strepnjom razmišlja. Latvija je povukla poteze o kojima se tijekom predizborne kampanje u Hrvatskoj mnogo govorilo.
Poticanje poduzetništva
Stvaranje pozitivnih preduvjeta za razvoj poduzetništva kreće od lišavanja suvišne administracije i uvođenjs posebnih pogodnosti za otvaranje novih firmi. Stoga su osmišljeni mehanizmi prema kojima se poduzeća otvaraju veoma brzo i u svojim početcima plaćaju manje poreze, a s vremenom se oni povećavaju. - Ako posao u tom razdoblju ne procvjeta, treba ga ugasiti i baviti se razvojem novih, boljih ideja, odrješit je Latvijac koji je, za razliku od mnogih hrvatskih poduzetnika, shvatio da neprestani pokušaji pretakanja iz šupljeg u prazno donose isključivo stagnaciju, nikako gospodarski rast.
Osnovana je i posebna financijska institucija "Unified Finance Institution ALTUM" koja sufinancira startupove i daje im jamstva. Smiltens ju je usporedio s Hrvatskom mrežom poslovnih anđela - CRANE, ali razlika je u tome što kao dioničar sudjeluje i država te tako potiče razvoj novih ideja. ALTUM je nastao ujedinjenjem raznih institucija. - Centralizacijom institucija troši se manje novca, a postiže se veća produktivnost, objasnio je Smiltens dodavši kako su veoma zadovoljni što su se odlučili na taj potez.
Upitan je li mnogo ljudi izgubilo poslove takvim postupkom i jesu li naišli na veliko opiranje javnosti, zastupnik latvijskog parlamenta nije ni trepnuo rekavši da naravno da jesu, ali da se ljudi moraju prekvalificirati. Upravo time pokazao je da je latvijska politika stepenicu iznad naše - donose se nepopulistične mjere jer je to, dugoročno gledano, jedini odgovorni postupak kojim se, iako se možda tako u prvi mah čini, ne ide nauštrb građana, već potpuno suprotno.
Latvija ima BDP oko 26 milijardi eura što je 70% prosjeka EU.
Na naprednost latvijske politike ukazuje i činjenica da se sada uređuju "rupe" u zakonima koje se tiču oporezivanja raznih aktivnosti u sklopu sve razvijenije ekonomije dijeljenja. Naš sugovornik osobito se zalaže za reguliranje dijeljenja prijevoza. - Ekonomija dijeljenja daje ljudima slobodne ruke da se upuste u poduzetničke pothvate i tako potiče gospodarski rast. Estonija ima pilot projekt dijeljenja prijevoza koji odlično napreduje i mi ćemo se njime također koristiti. Regulacijom dijeljenja prijevoza osigurat ćemo sustav kojim se vozači mogu lako pratiti, a transakcije će biti transparentne. Time se smanjuje korupcija, siva ekonomija, ali i birokracija.
Suradnja s azijskim tržištem i liberalizacija tržišta plina
- Restrukturaliziramo naše gospodarstvo na polju izvoza. Naravno, europsko tržište nam je i dalje primarno, ali veselimo se suradnji s azijskim tržištem, osobito s Indijom i Kinom, izjavio je Smiltens te objasnio da čine sve kako bi prestali ovisiti o Rusiji, poglavito što se tiče energije. Rusija im je jedini izvor plina, ali samo do travnja iduće godine kada će, zahvaljujući veoma napornom zakonodavnom procesu, tržište plina biti otvoreno i za druge "igrače".
Digitalizacija društva
Tijekom predsjedanja Vijećem Europske unije (2015), Latvija se fokusirala na pitanje digitalizacije. Osim snižavanja cijene roaming poziva i zalaganja za jedinstveno digitalno tržište, ulagalo se u razvoj digitalizacije u javnoj upravi i svim državnim institucijama. Tome je prethodilo ulaganje u optičku infrastrukturu te pokrivenost cijele zemlje širokopojasnim internetom i 4G mrežom.
Prosječna brzina interneta u Latviji je 18,3 Mbps što je tri puta više od svjetskog prosjeka i čini je 6. zemljom na svijetu po brzini internetske veze.
- Dok sjedi na traktoru usred polja poljoprivrednik se može bez problema spojiti na internet i poslati Vladi svoje službene, elektronički popisane dokumente za pokretanje projekta. Sustav e-Vlada štedi vrijeme i novac, a istovremeno dozvoljava poduzetniku da se fokusira na obavljanje svog posla, s velikim entuzijazmom priča Smiltens.
Slijedi ukidanje slanja poziva na sud poštom, a sva komunikacija državnih institucija i građana odvijat će se preko službene e-mail adrese na koju će se slati svi službeni dokumenti. Nema čekanja u redovima i nepotrebne birokracije. Time će se ubrzati i poslovanje privatnog sektora s obzirom da se elektronički potpisani dokumenti smatraju punovrijednima.
Reforme obrazovnog sustava
- Svijet se jako brzo mijenja i morate biti spremni pratiti te promjene i nove izazove. Obrazovanje je iz tog razloga kritična i ključna točka u poticanju rasta gospodarstva, kazao je Smiltens. Uputio nas je u to da su provedene reforme cjelokupnog obrazovnog sustava, u stručne škole uvedeno je mnogo više prakse po uzoru na njemački model (izmjenjuju se ciklusi nastave u školi i prakse u poduzećima). Profesorima su povećane plaće, uloženo je u opremanje škola i centara profesionalnih kompetencija. Država tijesno surađuje s nevladinim udrugama, burzom rada i trgovačkim društvima te ulaže u one studije čiji diplomci su potrebni na tržištu rada.
- Ako imate puno zemlje i posadite nešto, treba to njegovati. Davati zemlji mineralne tvari i slično kako bi se poticao rast, inače se ništa neće dogoditi. Isto tako treba obrazovati ljude, opskrbiti ih znanjima, poticati poslovne inkubatore, državnu potporu, tumači Smiltens.
Savjet Hrvatskoj
- Država mora što prije razviti e-usluge jer to donosi vrijeme i novac te pomaže da se gospodarstvo brže razvija. Ne umišljam da sam veliki stručnjak za hrvatsko gospodarstvo, ali shvatio sam da je odviše složena birokracija ono što vas guši. Smanjivanjem papirologije dobiva se vrijeme za marketing, produkt menadžment, proučavanje kretanja na tržištu i za razvoj. Trebalo bi pojednostavniti svu administraciju koja koči gospodarsku ekspanziju. Naravno, to nije lak zadatak, poručio je Edvards Smiltens vladajućima.