Ministar financija Zdravko Marić odbacio je u utorak u Hrvatskom saboru oporbene ocjene da porezna reforma prije svega koristi bankama, manje poduzetnicima, a "gotovo ništa" građanima, te je izvijestio da se sredinom godine iznos tzv. loših kredita kretao oko 40 milijardi kuna. Takvu je ocjenu iznio Branimir Bunjac (Živi zid), pozivajući se na predloženi zakon o porezu na dobit iz kojeg se, kaže, vidi da se bankama dopušta otpis dugova za 2015., što znači da će im se nadoknaditi gubitci proizvedeni konverzijom u švicarske franke, i to na teret poreznih obveznika.
- Vi ste se s bankama dogovorili da im kompenzirate gubitke na mojem i radu svih ostalih poštenih građana, predbacio je Bunjac ministru Mariću.
- Za razliku od ovoga što vi govorite, da pomaže kreditnim institucijama, reforma još više pomaže njihovim dužnicima, uzvratio mu je Marić.
Prema pisanju medija, precizirao je da banke iz svojih bilanci trajno brišu potraživanja, ali isto tako građani i poduzetnici trajno brišu svoja dugovanja prema bankama. Oslobađaju se tih dugova, mogu započeti nove poslovne aktivnosti, rekao je ministar.
S 30. lipnja ukupni iznos loših kredita kreće se oko 40 milijardi kuna, što je u odnosu na 265 milijardi ukupnih kredita oko 16 posto, naveo je Marić.
- Vidljivo je blago smanjenje, kako u postotnom, tako i u nominalnom iznosu, rekao je Josipu Boriću (HDZ), koji je pitao koliko se loših kredita otpisalo u dvije godine.
Marić je ponovio da se nikad nije namjeravalo ukinuti porezni USKOK, odnosno samostalnu službu za otkrivanje poreznih prijevara.
- Nikad nije bila nikakva namjera o njegovom ukidanju, dapače u hijerarhijskoj strukturi kako Ministarstva financija tako i usporedbi s drugim tijelima državne uprave on raste, a po potrebi ne samo da ćemo ga organizacijski, nego i kadrovski ojačavati, odgovorio je ministar SDP-ovu Željku Jovanoviću koji se zapitao kako objasniti ukidanje poreznog USKOK-a nego "kao vraćanje usluga donatorima HDZ-a".
SDP-ov zastupnik tvrdi i da se paket poreznih zakona samo djelomično dotiče cijelog hrvatskog društva, da je "namijenjen pomoći" samo onima kojima je ta pomoć najmanje potrebna, a to su bogati i kapital. Jovanović, kao i IDS-ov Gianni Sponza kritiziraju Vladu zbog odluke da se digne PDV u ugostiteljstvu, Sponza poručuje da pritom nisu sagledani sve negativni učinci takve mjere, a tiču se zapošljavanja, ponovnog rasta sive ekonomije, stavljanja domaćeg turizma u neravnopravan položaj u odnosu na konkurenciju. Marić odgovara da Vlada prepoznaje značaj turizma, te ističe kako je Hrvatska uz Portugal najjeftinija mediteranska destinacija u segmentu hotela i restorana.
- Cjenovna konkurentnost nije presudni faktor, odnosno na cjenovnu konkurentnost PDV nije jedini i presudni faktor, kaže Marić, uvjeren da će ugostiteljstvo prepoznati druge beneficije koje mu porezna reforma donosi.
Ministar, odgovarajući na brigu Tomislava Žagara (SDP) za Slavoniju, uvjerava kako je Slavonija itekako prepoznata u Vladinu programu, te da će niža stopa PDV-a na impute za poljoprivredu sniziti troškove poslovanja, poglavito malim proizvođačima. Miro Bulj (Most) poziva na spajanje plave i zelene Hrvatske, Jadrana i Slavonije, turizma i poljoprivrede. Ministar financija odgovara kako aktualna Vlada nije prva koja propagira taj koncept, ali će "biti prva koga će to uspjeti u konačnici i provesti".
Nenad Stazić (SDP) je pitao ministra kakvo se to dobro krije iza ukidanja nulte stope poreza za kupnju prve nekretnine, traži objašnjenje ukidanja porezne olakšice za reinvestiranu dobit. Kakav je interes nezaposlenih da sada štitite interes korporacija, upitao je ministra.
- Nikad nisam rekao da je ukidanje olakšice za kupnju prve nekretnine super mjera, odgovara Marić te za mlade obitelji najavljuje mjere koje će im olakšati dobivanje kredita po subvencioniranim kamatama.
Branko Hrg (HDS/HSLS) zalaže se za smanjenje PDV-a na pelene, a s njim se slaže i Branimir Bunjac (Živi Zid). - Porezne olakšica za autosjedalice su nedovoljna demografska mjera, koju bih mogao nazvati čak bizarnom, poručio je i tom smislu najavio amandman.