Velika Britanija je prva europska nacija koja je na građanskom referendumu odlučila napustiti EU, što to znači za europski projekt i "otočane" upitali smo utemeljitelja i voditelj Centra za politološka istraživanja i think tanka Institut za europske i globalizacijske studije Split, Anđelka Milardovića.
- Ja smatram da je s današnjim događajem u Velikoj Britaniji pobijedio britanski nacionalizam i euroskepticizam i da je privremeno poražena ideja kozmopolitske Europe. Britanija je, sama za sebe, demokratskom metodom odabrala svoj put u budućnost, no on bi joj se, poput bumeranga, mogao obiti o glavu u smislu stabilnosti političkog sustava. Škotska je već najavila referendum za ostanak u EU, a sad i Sinn Fein u Sjevernoj Irskoj traži očitovanje o pripajanju Republici Irskoj, što je dovoljno da dovede do fragmentacije i destabilizacije Velike Britanije. Ako je ideja bila fragmentirati Europsku uniju, to se, prema principu spojenih posuda, odnosi i na Veliku Britaniju. Ja nikom ne priželjkujem takav negativan scenarij, ali on je izgledan i u njemu će Velika Britanija postati mala. Ona će se transformirati u "Little Britain", bit će Londonski pašaluk.
Velika Britanija je roditeljica euroskepticizma i njegova najveća izvoznica.
Kako, u psihološkom ili sociološkom smislu objašnjavate rezultat referenduma?
- Od 193 priznate države na kugli zemaljskoj, mislim da je Britanija možda jedina s pridjevkom ‘velika‘ u svom nazivu. To znači da ona pati od ideje grandomanije, mi znamo za jednu drugu državu koja je pokušala biti velika, a to je ‘Velika Srbija‘. Sve normalne države nemaju pridjevak, niti su mala čuna, niti velika čuna, kod njih se radi o nečem poput ideje grandomanije u psihologiji. Ona kasnije prerasta u ideju pretvaranja sebe u stvarnu veličinu i to je posljedica raspada britanskog imperija s kojim se oni nikada nisu pomirili. Danas sam čitao izjave da oni sanjaju o neovisnom britanskom kraljevstvu, koje će se, ako ovako nastave, svesti na londonski pašaluk i to im treba otvoreno reći. Unutar društva se pak vidi duboka generacijska podijeljenost, gdje je gerijatrija glasala za izlazak, na tragu spomenutih razmišljanja o veličini Britanije. Vidjeli smo napetost unutar društva s dva sustava vrijednosti, jedan je mlađahan i proeuropski, a drugi stariji, konzervativan, egoistični i separatistički.
Zdravko Marić: Brexit je velika promjena, no Hrvatska ima jak financijski sustav
Možete li procijeniti učinak Brexita na Europsku uniju?
- Dok je stranačkoga carstva, Europska unija ima šansu opstanka. Tu mislim prije svega na Njemačku i Francusku. Sad je otvoreno pitanje daljnjeg proširenja, očekujem konsolidaciju. Što se tiče Velike Britanije, primijenit će se Članak 50. o mirnom razdruživanju unutar Lisabonskog ugovora. Disolucija se neće odvijati u krvi i znoju kao što je to bilo u povijesti. Oni su dogovorno ušli, dogovorno izašli - sretan im put. Naravno, Brexit će od sjevera do juga Europe ojačati snage euroskepticizma. Velika Britanija je roditeljica euroskepticizma i njegova najveća izvoznica. Ovaj čin će dodatno utjecati na aktiviranje mekog ili tvrdog euroskepticizma. Mogu se očekivati novi referendumi za izlazak, oni su već najavljeni u Francuskoj i Nizozemskoj, dok u Njemačkoj jača Alternative für Deutschland. Tu je i geopolitička dimenzija, vidjet ćemo u kakvim će odnosima ostati Velika Britanija i SAD, ili, možda zanimljivije, odnos Rusije i Velike Britanije. Današnjim danom Rusija stječe prednost, baš kao i Turska.
A na regiju?
- Sad će snage u regiji, koje su inače sklone euroskepticizmu, poput proruski orijentiranih struja u Srbiji, reći ‘hvala vam lijepo, mi imamo alternativni put, idemo s Rusijom ili Turskom‘. Time se, u geopolitičkom smislu, stvara potpuno nova konfiguracija na Balkanu. Dejan Jović (srpski politolog, doktor političkih znanosti i analitičar) već neko vrijeme priča o alternativnom projektu i alternativnim politikama u odnosu na Europsku uniju. On je svjestan da Srbija i BiH na dugi rok neće lako ući u EU, pa stoga nudi alternativno vezivanje uz Rusiju, a EU neka propadne.