Hrvatska i Poljska dvije su zemlje u regiji srednje i istočne Europe čiji se domaći politički rizici odražavaju u negativnim prognozama za kreditni rejting, navodi agencija Moody‘s u srijedu u pregledu ocjena za regiju na početku nove godine.
"Naše su prognoze za rejtinge zemalja u regiji srednje i istočne Europe u 2017. godini mješovite", konstatira potpredsjednik i analitičar agencije Moody‘s Evan Wohlmann, ujedno koautor izvješća.
"Snažna osobna potrošnja i oporavak na području korištenja fondova Europske unije poduprijet će snažan rast u većini zemalja u 2017. i 2018. godini, što je pozitivno za kreditne rejtinge", objašnjava Wolhmann.
>>>S&P povećao izglede za Hrvatsku, rejting nepromijenjen
"No, u pojedinim zemljama srednje i istočne Europe sve izraženija neizvjesnost na području politike - a time i pojedinih njezinih segmenata - mogla bi usporiti reforme koje u srednjoročnoj perspektivi jamče zdravi rast", dodaje on.
Stabilne prognoze
Od ukupno osam zemalja u toj regiji pola je njih ušlo u 2017. godinu uz stabilne prognoze za rejting, dvije s negativnima te dvije s pozitivnima, podsjećaju u Moody‘su.
Dužnički papiri sedam od osam zemalja ponovo su dobili prolaznu ocjenu za ulaganja nakon što su 2012. godine izgubili investicijski rejting. U Moody‘su napominju da ta činjenica odražava poboljšanu otpornost regije na globalne ekonomske izazove a temelji se na snažnom gospodarskom rastu i relativno štedljivim fiskalnim polazišnim pozicijama.
Negativni izgledi za kreditne rejtinge Hrvatske i Poljske odražavaju ranjivost fiskalne i strukturne politike te dvije zemlje - i u konačnici njihovih gospodarstava - na sve izraženije rizike u domaćoj politici, tumače u Moody‘su.
Nasuprot tome, pozitivni izgledi za rejtinge Rumunjske i Slovenije odražavaju postupno poboljšanje institucionalnih okvira i - u slučaju Rumunjske - očekivanja solidnog rasta.
Nasuprot tome, pozitivni izgledi za rejtinge Rumunjske i Slovenije odražavaju postupno poboljšanje institucionalnih okvira i - u slučaju Rumunjske - očekivanja solidnog rasta.
Stope gospodarskog rasta većine zemalja u regiji zadržat će se u 2017. i 2018. godini u rasponu od 2,5 do 3,5 posto i time biti više nego u EU i eurozoni u cjelini, napominju u Moody‘su.
Pritom će ključni motor rasta u regiji ponovo biti snažna domaća potražnja, poduprta stabilnim povećanjem potrošnje kućanstava i pojačanim ulaganjima iz strukturnih i kohezijskih fondova EU, koja su u 2016. godini posustala, dodaju.
Provođenje reformi
Upozoravaju ipak da daljnje poboljšanje makroekonomskih pokazatelja nije izgledno, ako se ne provedu reforme koje rješavaju slabosti na strani opskrbe i uska grla na tržištu rada te u regulatornom, pravosudnom i fiskalnom području.
Dodaju i da je u regiji sve prisutnije fiskalno ublažavanje, koje odražava pojačani odmak od mjera štednje i ‘mekšu‘ fiskalnu politiku uoči parlamentarnih izbora. Kada se to stavi na stranu, javni dug trebao bi u cjelini gledano ostati stabilan zahvaljujući snažnijem ekonomskom rastu i fiskalnoj konsolidaciji u razdoblju od 2011. do 2015. koji su ograničili fiskalne neravnoteže.
Vanjske bilance i uvjeti financiranja zemalja u regiji bit će i dalje općenito otporni na promjene u raspoloženju međunarodnih ulagača, napominju u Moody‘su.
Dodaju da bi prinosi na državne obveznice zemalja u regiji mogli umjereno porasti, odražavajući u idućim mjesecima pojačanu nesigurnost ulagača, posebno kada je u pitanju Poljska. Smatraju ipak da tržišta neće značajno mijenjati procjene rizika kreditiranja zemalja u regiji i da će se prinosi na njihove obveznice zadržati na rekordno niskim razinama.