Kad se izravnim troškovima višemjesečne blokade državnog aparata dodaju zaustavljene državne investicije, politički igrokaz koji gledamo poskupljuje s 10 na 18 milijardi kuna. A nastavi li se agonija bezvlašća, ta bi se cijena mogla i udvostručiti. O tome kolika je cijena bezvlašća te da državi prijeti blokada više od 10 milijardi kuna pročitajte u novom broju Lidera, a sada vam otkrivamo na čemu se gubi novac zbog političke nestabilnosti.
Fondovi EU Upitno više od pet milijardi kuna Hrvatska bi mogla izgubiti pola milijarde eura iz fondova EU za razdoblje 2007. – 2013. godina, koji se moraju potrošiti do kraja ove godine. Iz tog je razdoblja Hrvatskoj alocirano milijardu eura, ali natječaji za polovicu toga iznosa nisu ni pripremljeni zbog sporosti državnoga aparata. Lani je priprema natječaja stala zbog parlamentarnih izbora, a trenutačna kriza vlasti i politička nestabilnost ne idu nam na ruku – jer natječaje opet nema tko provesti. Upitna je i upotreba dodatnih 200 milijuna eura poticaja za ruralni razvoj i to zbog natječaja koji je raspisao bivši ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, a za koje postoji sumnja da se pogodovalo određenim poduzećima. Dok se čeka revizijski nalaz, aktualni je ministar Davor Romić stopirao isplatu poticaja koji se moraju dodijeliti u ovoj godini. Jedina je dobra vijest da će se Europskoj komisiji idućeg tjedna napokon poslati dokumentacija za financiranje gradnje Pelješkog mosta.
Kreditni rejting Prijeti trošak od 3,5 milijardi kuna Politička se nestabilnost događa u trenutku kada najvažnije agencije analiziraju naš kreditni rejting. Agencije Moody`s i S&P procjene će rejtinga objaviti 15. srpnja, a Fitch 29. srpnja. Ako se do procjene rejtinga politička situacija raspetlja i Hrvatska dobije vjerodostojnu vladu, razloga za optimizam ima, smatraju analitičari. No ako se situacija razvije u smjeru novih izbora, moguće je da izgledi ostanu negativni, a kreditni rejting padne još dublje, što bi moglo utjecati na rast kamata. Ili u brojkama: narastu li kamate za samo jedan postotni bod Hrvatsku bi to moglo stajati nevjerojatnih 3,5 milijardi kuna, procjenjuje analitičar Željko Lovrinčević. To nije sve. Rejting niži od investicijskog (trenutačno za dva stupnja) dugoročno ograničava rast – zbog visokih troškova (re)financiranja i gubitka atraktivnosti za privlačenje izravnih inozemnih ulaganja. O rejtingu ovisi trošak inozemnoga zaduživanja države, ali i lokalne države (gradova, općina i županija) i tvrtki.
Javni dug Kamate dvostruko veće od rasta Ekonomisti već dugo upozoravaju na učinak grude snijega. Boris Cota, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, kaže kako je stopa rasta BDP-a gotovo upola manja od kamata na javni dug, pa je dostizanje primarnoga proračunskog deficita koji bi poništio taj učinak nemoguća misija, čak kada se uračuna i prodaja državne imovine. Za smanjivanje javnoga duga nužan je ekonomski rast, kojeg neće biti bez rasta izvoza. Nije sve tako crno. Zvonimir Savić iz HGK misli da je privremeno odustajanje od izdavanja državnih obveznica potez koji investitorima sugerira našu spremnost da pričekamo povoljnije troškove zaduživanja. Takav im potez pokazuje da su javne financije u relativno dobrome stanju te da uz postojeće domaće izvore financiranja ne moramo ulaziti u nepovoljne aranžmane. Za hrvatske obveznice trenutačno postoji dovoljna potražnja na svjetskom tržištu, a pitanje je procjene i provedbe reformi hoćemo li se kasnije moći zadužiti jeftinije.
Investicije Državne tvrtke zaustavile sva ulaganja Dio ekonomista misli da se politička nestabilnost ne bi trebala negativno odraziti na investicije s obzirom na to da je riječ o dugoročnijim poslovnim aranžmanima za koje je važan pravni i administrativni sustav zemlje koji normalno djeluje. Neki će investitori, procjenjuje Savić, možda samo odgoditi trenutačne namjere. Udruga stranih investitora poručila je nedavno kako je Hrvatska i dalje atraktivna za ulagače te da trenutačna politička situacija nije prepreka za ulaganje. Politiku treba odvojiti od ekonomije i stranih ulaganja, ustvrdio je Mladen Fogec, glavni izvršni direktor Siemensa Hrvatska i voditelj Udruge stranih investitora. No upitne su investicije javnih poduzeća. Njih gotovo nema jer ova vlada, nestabilna od početka, još uvijek nije riješila kadrovsku križaljku u javnim poduzećima, a njihovi čelnici dok čekaju na smjene i svoje nasljednike ni pod utjecajem bunike ne žele ulaziti u investicijske cikluse. U HEP-u stoji ulaganje u hidroelektrane, Plomin C, prijenosnu i distribucijsku mrežu, HŽ Infrastruktura nije ni blizu raspisivanju natječaja za gradnju pruge Zagreb – Zabok, Hrvatska pošta čeka na gradnju 370 milijuna kuna vrijednoga sortirnog centra, Hrvatske vode ne raspisuju natječaj za zaštitu od poplava predviđen za ovu godinu…
Javna nabava Upitne dvije milijarde kuna Dok se Vlada preslaguje, država stoji. Sličan je problem kao i s investicijama u javnim poduzećima, stare uprave i nadzorni odbori ne nabavljaju ništa osim nužnog za hladni pogon. Problem dodatno zaoštrava i činjenica da je na čekanju i novi Prijedlog zakona o javnoj nabavi, koji će iz temelja promijeniti sustav javne nabave, jer najniža cijena više neće biti jedini meritoran kriterij za odabir najisplativijega ponuđača nego ekonomski najpovoljnija ponuda. Vlada je Prijedlog zakona uputila u saborsku proceduru, ali Sabor ima važnijih tema na dnevnom redu – poput glasovanja o povjerenju Tihomiru Oreškoviću i Tomislavu Karamarku. Prema procjenama stručnjaka, upitne su čak dvije milijarde kuna predviđenih za javnu nabavu u ovoj godini.
Autorice: Gordana Gelenčer i Ksenija Puškarić