Šest glavnih ekonomista najvećih banaka u Hrvatskoj u idućoj godini očekuje rast BDP-a od prosječno 2,9 posto. Najveći pesimist među njima očekuje rast od 2,7 posto, a najveći optimist rast od čak 3,1 posto, stoji u najnovijim analizama Hrvatske udruge banaka (HUB).
‘Iza nas je godina tri premijera. Unatoč dobrim pokazateljima, Hrvatska plaća treće najskuplje troškove kamata na državne obveznice u Europskoj uniji‘, istaknuo je Velimir Šonje iz Arhivanalitike. Naglasio je kako je nakon američkih predsjedničkih izbora došlo do rasta kamatnih stopa na obveznice u toj zemlji. Pritisak na rast dugoročnih kamata je izrazit i neće nestati. U Europi se nastavlja komotna politika ECB-a koja bi se trebala nastaviti do kraja sljedeće godine. Srećom po našu Vladu, rast kamata na dugoročni dug iz SAD-a neće se u potpunosti preliti na Europu, upravo zbog politike ECB-a.
>>>Optimistična prognoza: HNB podigao procjenu gospodarskog rasta u 2016. na 2,8 posto
Glavni bankarski ekonomisti svoje prognoze rasta temelje na rastu osobne potrošnje. No uz taj rast, za kojeg očekuju da će biti oko tri posto, svi oni predviđaju nastavak oporavka investicijske aktivnosti, uz prosječnu očekivanu stopu rasta od 5,8 posto. Optimizam se prelio i na očekivani rast izvoza i to ambicioznih prosječnih 4,5 posto, ali uz i rast uvoza od oko 5,7 posto.
- Takva makroekonomska konstelacija znači da rast neće ovisiti o uvozu stranog kapitala, kao što je to bio slučaj prije početka krize 2008. godine. Zbog toga se je zadržavanje vanjskog duga pod kontrolom, na razinama koje su niže vrijednosti godišnjeg BDP-a – stoji u analizi.