Preporučeno
StoryEditor

Novi direktor Fonda za zaštitu okoliša optužio SDP za praznu blagajnu, pa od Vlade traži 100 mil. kuna

19. Srpanj 2016.
Piše:
Ivana Tarnaj

Ljubomir Majdandžić, novi direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, nakon što je proveo samo 60 dana analizirajući stanje institucije na čijem je čelnom mjestu, odlučio je izaći pred novinare i hrvatsku javnost. Fond koji posluje po principu da onečišćivać plaća, čiji rad je reguliran trima zakonima (Zakonu o zaštiti okoliša, Zakonu o zaštiti zraka i Zakonu o gospodarenju otpada), te koji godišnje uprihodi milijardu i 600 milijuna kuna, više nije likvidan i mora se zadužiti najmanje 100 milijuna kuna.

Za praznu blagajnu optužio je bivšu, SDP-ovu, garnituru rekavši kako je upravo to rukovodstvo 2015-te godine ugovorilo obaveza i projekata više no što je to financijski održivo. Projekt koji je Fond doveo do nelikvidnosti energetska je obnova obiteljskih i stambenih objekata, za što je, temeljem natječaja koji je raspisan prošle godine, utrošeno 750 milijuna državnih kuna, u samo jednoj godini!

-Riječ je o 100 milijuna eura. Ti su projekti financirani nacionalnim novcem, a ne sredstvima iz EU. Na natječaju je zaprimljeno 12400 ugovora, do čega je 9300 prihvaćeno. Riječ je o fizičkim i pravnim osobama, koje su pristupile obnovi i sada traže svoj novac- brifirao je novinare Majdandžić.

U tu energetsku obnovu uračunati su i famozni razdjelnici topline, koje su građani ugrađivali na svoje radijatore. Samo za tu svrhu utrošeno je 40 do 50 milijuna kuna, a da za te razdjelnike Ministarstvo gospodarstva nije donijelo provedbeni akt. U javnosti je prevladavao dojam kako se u energetsku obnovu kuća i zgrada slijevao novac iz EU fondova, međutim to nikada nije bio slučaj. Trošio se novac iz Fonda.

Spornim Majdandžić smatra natječaj koji je bivša uprava Fonda raspisala u rujnu 2015. godine, a koji je težio 50 milijuna kuna. Zahtjeva je bilo preko 150 milijuna kuna, ali Majdandžić smatra kako taj natječaj nikada nije trebao biti raspisan. Pojasnio je kako je ta situacija nastala isključivo zbog, kako je rekao, "neodgovornog i lošeg upravljanja sredstvima Fonda".

Pozvao se na odluku Vlade, iz 2014-te, koju je potpisao, između ostalih, i sam tadašnji premijer Zoran Milanović, a koji je za tu svrhu, svrhu energetske obnove kuća i stambenih zgrada, vladinom uredbom propisao tek 20-ak milijuna kuna godišnje.

-Međutim, ugovoreno je 750 milijuna kuna, isplaćeno nekih 100 milijuna kuna, a velik dio tih ugovoreni obveza tereti i 2017-tu godinu. Svakodnevno primamo upite preko 600 ljudi, pravnih i fizičkih osoba, koji su investirali u energetsku obnovu objekata, koji nas pitaju gdje je njihov novac- rekao je u neformalnom dijelu razgovora Majdandžić.

Otkrio je račune Fonda, pa rekao kako je do 30.06.2016. Fond uprihodovao 552 milijuna kuna, kako su im rashodi 896 milijuna kuna, kako je, kada se prihodi i rashodi oduzmu to 344 milijuna kuna. Ne skrivajući kako je iz prethodne godine preneseno 248 milijuna kuna, ipak, s obzirom na visinu preuzetih obaveza prema građanima, nedostaje oko 74 milijuna kuna, kako bi se te obaveze i ispoštovale.

Zbog toga konstatira kako Fond nije dnevno likvidan te od Vlade RH traži dozvolu da se zaduži za svotu koja nedostaje te procjenjuje kako će Fondu, za vraćanje u ravnotežu, trebati najmanje pola godine.

Također, zbrinjavanje zastarjele bijele tehnike, jedan od projekata koji su također financirani iz državne, a ne EU blagajne, ocijenio je neuspješnim, jer pećnice, frižideri i sve ostalo nije završilo na adekvatnim odlagalištima, a poticaji za kupnju novih su se izdavali. Nelogičnosti u poslovanju Fonda je bilo još. Na upite novinara  koje je još eventualne nepravilnosti uočio tijekom samo 2 mjeseca obnašanja dužnosti, direktor Fonda je rekao kako su se "pojedini ministri ponašali kao da im je Fond bankomat". Napomenuo je da je, za mandata prethodne uprave Fonda, postojao takozvani "neposredni zahtijev" ministarstava prema Fondu, a što on osobno smatra neprihvatljivim ponašanjem. Istaknuo je kako Fond mora funkcionirati isključivo na principima javnih natječaja, temeljem javne nabave i svih ostalih instrumenata pravne države, kako bi njegovo poslovanje bilo u potpunosti transparentno. Upitan jeli u službi predizborne kampanje, odgovorio je kako je, da je to slučaj, i on mogao ugovoriti niz obaveza prema građanima, prema principu "brigo moja pređi na drugoga". Dodao kako je on samo v.d. direktora i da je pitanje hoće li se ponovno prijaviti na natječaj za tu funkciju.

Na upit očekuje li pozitivan odgovor od tehničke Vlade, te smije li Fond "ući u minus" težak do 100 milijuna kuna, po prvi puta u 12 godina, koliko postoji, tek je konstatirao:

- Nadam se. Ti ljudi traže svoj novac, a ja ne vidim nikakav plan B.

Upitan koliko je sredstava prošle godine povučeno iz EU fondova za projekte energetske obnove, odgovorio je, "nula kuna".

Što se tiče ove godine, za energetsku obnou planirano je 100 milijuna eura, dakle gotovo ista svota kao i prošle godine, ali na 4 godine i iz EU fondova. Način sufinanciranja bit će nešto drugačiji, ali najvažnija stavka, građanstvo i investitori, moći će se sufinancirati u visini od 40 do 50 posto.

Odgovor bivšeg direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Svena Müllera možete pronaći OVDJE.

24. travanj 2024 06:19