Od početka ove godine, kada je zakonom omogućen osobni bankrot, Financijska agencija (Fina) zaprimila je 668 zahtjeva za pokretanje izvansudskih postupaka, koji prethode samom postupku stečaja pred sudovima, a od toga je do sada 308 postupaka završilo neuspjelim sklapanjem izvansudskog sporazuma, pokazuju podaci Fine. Podaci Fine pokazuju da je od 1. siječnja do 7. studenoga pokretanje izvansudskog postupka zatražilo 666 građana i dva obrtnika, odnosno osoba koja obavlja samostalnu djelatnost. Ukupan iznos njihovih prijavljenih obveza dosegnuo je 327,2 milijuna kuna.
Do 7. studenoga je 308 postupaka završilo izdavanjem potvrde o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma. Po podacima Fine, najviše je takvih potvrda, njih 94, izdano u zagrebačkom savjetovalištu, a slijedi savjetovalište u Osijeku sa 33 izdane potvrde o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma. Uz zahtjev za pokretanje postupka dužnik mora priložiti i popis svoje imovine te ukupnih neplaćenih obveza. Iz tih popisa proizlazi da su osobe koje su zatražile pokretanje postupka naveli kako imaju ukupno 3.132 vjerovnika, a duguju im ukupno 327.2 milijuna kuna.
Zakon kojim je omogućen osobni bankrot - Zakon o stečaju potrošača, stupio je na snagu 1. siječnja ove godine i po njemu taj postupak mogu zatražiti građani ili obrtnici, odnosno osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, imaju li manje od 20 vjerovnika, ne duguju više od 100 tisuća kuna i nad njima još nije pokrenut predstečajni ili stečajni postupak.
Postupke stečajeva potrošača vode sudovi, no zakon određuje da se prije pokretanja sudskog postupka u izvansudskom postupku pokuša postići nagodba između dužnika i vjerovnika, i to u jednom od 21 savjetovališta u sklopu Fine u svim hrvatskim županijama.
Izvansudski postupak traje najduže 30 dana od dana sastanka navedenoga u pozivu za sudjelovanje i iznimno se može produžiti za dodatnih 30 dana, a nakon isteka roka savjetovalište potrošaču izdaje potvrdu da pokušaj sklapanja izvansudskog sporazuma nije uspio. Takva se potvrda izdaje i u slučaju kada neki od vjerovnika, nakon objave poziva za sudjelovanje, izjavi da ne želi sudjelovati u izvansudskom postupku, pokrene ili nastavi postupak radi prisilnog ostvarenja svoje tražbine.
Najviše postupaka pokrenuto je u savjetovalištu u Zagrebu - 356, a slijede Osijek sa 62, Pula s 42, Rijeka s 37 te Split sa 23 pokrenutih izvansudskih postupaka. Najmanje ih je, pak, pokrenuto u savjetovalištima u Vukovaru sa pokrenuta četiri postupka, te u Požegi, Čakovcu i Gospiću gdje je pokrenuto po pet postupaka. Podaci o iznosima prijavljenih obveza pokazuju da najveći iznos, 134,9 milijuna kuna prijavljenih dugova, otpada na savjetovalište u Zagrebu, a slijedi savjetovalište u Osijeku sa 36,3 milijuna kuna prijavljenih dugova. U savjetovalištu u Dubrovniku prijavljeni su dugovi u ukupnom iznosu od 29,7 milijuna kuna, Virovitici 27,1 milijun kuna, a u Puli 15,5 milijuna kuna.