Kad je američki predsjednik Calvin Coolidge davne 1925. rekao da je ‘glavni biznis američkog naroda biznis‘, postavio je opis Amerike koji vrijedi i danas, više od 90 godina poslije. U to smo se imali prilike uvjeriti razgovarajući s Peteom Radovichem, Amerikancem hrvatskih korijena čiji su roditelji s Kaprija i Pašmana. Radovichev je biznis televizija i o televiziji može pričati satima. Nije čudno za nekoga tko je kreativni direktor sporta na CBS-u, viši producent u emisiji ‘60 minutes‘, ima vlastiti šou ‘Inside the NFL‘, operativno upravlja produkcijom Super Bowla, producent je i redatelj više nagrađivanih dokumentarnih filmova, između ostalih i domaće produkcije ‘Barakude‘ te ‘Igara časti‘, koje su prikazane i na Zagrebdoxu, a ima i ponude iz Hollywooda. U televizijskoj karijeri osvojio je 27 nagrada američke televizijske akademije Emmy. Za Radovicha je mogućnost da se bavi s više poslova san, a glavni princip kojim se pritom vodi jest da radi samo ono što voli. A iako je završio poslovnu školu, doista voli televiziju i sport, posebno američki nogomet.
– U Americi ljudi koji žive od svog rada, barem većina njih, gotovo u pravilu ne rade u području za koje su se školovali. To je vrlo uobičajeno, jer ljudi u Americi traže bilo kakvu priliku. Princip je jednostavan - ako svoje prilike tražiš samo u polju u kojem si se školovao, onda ih imaš manje. A kad otvoriš svoj svijet prema svemu što još nisi upoznao, nikad ne znaš što se može dogoditi. Možda sam ja baš odličan primjer kako taj princip funkcionira. Neki drugi ljudi bi, kad bi dobili priliku poput mene da budu pripravnici u TV kompaniji, rekli: ‘Nisam studirao za to, nema smisla da trošim vrijeme na televiziji.‘ A ja sam si rekao: ‘Dobro, pa zašto ne? Moglo bi biti zabavno!‘ I ta je prilika promijenila moj život. Ljudi u Americi tako pristupaju poslu, traže bilo kakvu priliku, a ne samo u području svojeg školovanja.
• Iako društvo u Hrvatskoj sve više napušta takvo stajalište, prevladavajuća kultura još uvijek je drugačija i najviše ljudi još uvijek traga za stalnim poslom u području svojeg školovanja, na kojem će idealno raditi sve dok se ne umirove. Koji je vaš savjet mladima u Hrvatskoj? – Možda će zvučati idealistički ili filozofski isprazno, ali moj savjet je da ostanu pozitivni jer tako mogu postići što god požele. Iako može biti teško, na kraju dana stvari se moraju promijeniti. Nemoguće je bilo što promijeniti preko noći, ali ako nisi pozitivan promjene neće doći. U Hrvatskoj postoji stvarno jako mnogo prilika i nikad nije bilo bolje vrijeme za biti u njoj, bar iz međunarodne perspektive. Riječ Hrvatska, ime Hrvatska, brend Hrvatska danas se u svijetu stvarno smatra jako pozitivnim. Svi žele posjetiti Hrvatsku, svi žele biti ovdje, a to može imati pozitivan efekt iz poslovnoga kuta. Kad ljudi u svijetu danas čuju riječ Hrvatska, ne misle više na rat ili socijalizam. Misle na ‘kul‘ mjesto poput Pariza ili Londona, što može samo pomoći biznisu u bilo kojem području. Mlađi naraštaji mogu kapitalizirati taj pozitivni imidž Hrvatske. Njegovi pripadnici samo trebaju nastaviti razmišljati pozitivno i ne dopustiti si da padnu u zamku negativnosti.
• U posljednje tri godine u Americi gledanost televizija pada u prosjeku tri posto na godinu, a društvene mreže polako postaju novi medij za emitiranje TV sadržaja. Umire li polako televizija kao medij? – Iz postojećih podataka svakako se može izvući i taj zaključak. Činjenica je da se proizvodi jako mnogo televizijskog sadržaja, što dovodi do određenog zasićenja. No mislim da je konkurencija glavni uzrok pada gledanosti. Mlađi naraštaji umjesto da gledaju televiziju na uobičajen način provode vrijeme na mobilnim uređajima i gledaju sadržaj koji požele i kad požele. Televizija ima fiksni raspored i morate biti pred njom u točno određeno vrijeme. Na kraju, način na koji se ponašaju mladi ima najviše utjecaja na gledanost. A s druge strane, čini mi se da je baš to razlog zašto raste gledanost sporta na televiziji. Zapravo, gledanost sporta jedina raste i to stoga što sport doista moraš gledati onda kad se događa, moraš ga pratiti u živo i to ga čini posebnim. Sve drugo na TV-u je u borbi za gledanost, ali televizijski biznis se počeo prilagođavati novim uvjetima. TV gledatelji danas mogu dobiti sadržaj na zahtjev, na televizijskim internetskim stranicama mogu se pronaći dodatni sadržaji, zvijezde pojedinog šoua danas s fanovima izravno komuniciraju putem društvenih mreža. Dakle, televizija traži načine kako doprijeti do mlađih naraštaja. Danas ne možeš samo proizvesti šou, moraš otići korak dalje, moraš učiniti više i moraš se obratiti mladima i doprijeti do njih.
• Kako to funkcionira? – U sportu primjerice, u poluvremenu utakmice voditelji i komentatori na Snapchatu izravno će se obratiti fanovima i obrazložiti im svoje mišljenje kud ide utakmica iz prve ruke, tako da fanovi dobiju bolji uvid. Ili će im dati širi komentar nečega važnog što se dogodilo na utakmici. Voditelji i komentatori CBS-a su na terenu, pa onda, primjerice, mogu na društvenim mrežama objaviti kratak video proslave pogotka iz vlastitoga kuta. Cilj je gledateljima pružiti bolje iskustvo, kao da su na stadionu.
Cijeli intervju možete pročitati u novom broju Lidera.