Zakonom o porezu na dohodak koji se primjenjuje od početka 2017. godine za većinu je poreznih obveznika znatno povećan iznos osnovnoga osobnog odbitka te odbici prema osnovi uzdržavanih članova obitelji i prema osnovi invalidnosti. Osobni odbitak je neoporezivi dio dohotka. Što je osobni odbitak veći, porezna osnovica i porezna obveza je manja, pa poreznom obvezniku od istog dohotka ostaje veća svota novca za osobnu potrošnju. Većina poreznih obveznika do 31. prosinca 2016. ostvarivala je pravo na osnovni osobni odbitak u iznosu 2600 kn na mjesec, a od 1. siječnja 2017. ta je svota podignuta na 3800 kn. Povećani su i iznosi za djecu, za prvo dijete s 1300 kn na 1750 kn, za drugo dijete s 1820 na 2500 kn na mjesec itd. Paralelno s tom promjenom, za većinu je dohodaka ukinuta porezna stopa od 12 posto. Pri izračunavanju predujmova poreza iz plaća i mirovina više se ne primjenjuje stopa od 12 posto, već se predujam poreza na dohodak obračunava prema stopama 24 i 36 posto, s tim da se porezna obveza iz mirovine umanjuje za 50 posto.
Godinu čekanja na povrat
Učinci takvog modela oporezivanja dohotka bili su vidljivi već na prvim isplatama plaća i mirovina u 2017. Za većinu primatelja tih dohotka neto svota plaće odnosno mirovine povećana je ili je ostala ista u odnosu na prethodnu godinu, osim za radnike koji su istovremeno zaposleni s nepunim radnim vremenom kod dva ili više poslodavaca. Njima su neto plaće smanjene.
Prema konceptu oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada osobni odbitak mogao se upotrijebiti samo kod jednog poslodavca i to kod onoga kojemu je porezni obveznik/radnik predao poreznu karticu PK, radnici zaposleni s nepunim radnim vremenom dovedeni su u situaciju da im kod poslodavca kojemu su predali PK karticu ostaje neiskorišten dio mjesečnog prava na osobni odbitak, a kod drugog poslodavca plaćaju porez na dohodak prema stopi od 24 posto, što uvećano za prirez u pravilu rezultira time da više od četvrtine dohotka odlazi za plaćanje predujma poreza na dohodak. Istina, nemogućnost korištenja ukupnim mjesečnim osobnim odbitkom samo je privremena, u razdoblju plaćanja predujmova poreza, a poslije isteka godine, nakon godišnjeg obračuna poreza na dohodak koji će za većinu poreznih obveznika u posebnom postupku provoditi Porezna uprava, i tim će poreznim obveznicima biti priznato pravo na mjesečni osobni odbitak u ukupnoj svoti te će im biti vraćen preplaćeni porez. No povrat poreza objektivno je moguć u srpnju ili kolovozu sljedeće godine, što te porezne obveznike dovodi u poziciju prisilnoga kreditiranja države, kako bi im tek polovinom sljedeće godine bio vraćen preplaćeni porez.
Izjednačeni s drugima
Da bi otklonila te negativne učinke, Porezna uprava u novom Pravilniku o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 10/17.), koji je na snazi od 4. veljače 2017., osmislila je tehniku podjele mjesečnog osobnog odbitka na dva ili više isplatitelja, što će poreznim obveznicima koji istovremeno ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada iz više izvora omogućiti umanjenje predujmova poreza na dohodak i u poreznim pravima ih izjednačiti s osobama koje isti dohodak primaju od jednog isplatitelja.
Porezni obveznik sâm odlučuje u kojem će omjeru podijeliti mjesečni osobni odbitak. Podjela nije u vezi s količinom radnog vremena koje provodi kod određenog poslodavca.
Porezni obveznik sâm odlučuje u kojem će omjeru podijeliti mjesečni osobni odbitak. Podjela nije u vezi s količinom radnog vremena koje provodi kod određenog poslodavca. Iako možda 50 posto tjednog radnog vremena radi kod jednog, a 50 posto kod drugog poslodavca, osobni odbitak može podijeliti u omjeru 60:40 ili 65:35 posto, odnosno na način koji mu omogućava najbolje iskorištenje mjesečnog osobnog odbitka pri izračunavanju visine predujma poreza na dohodak.
Kako se može upotrijebiti
Podijeljeni mjesečni osobni odbitak porezni obveznik može upotrijebiti: kod dva ili više poslodavaca, ako je zaposlen s nepunim radnim vremenom kod više poslodavaca; kod dva ili više poslodavaca, ako uz puno radno vrijeme radi i u dopunskom radu do 180 sati na mjesec; kod poslodavca i isplatitelja mirovine, ako je korisnik mirovine i uz mirovinu je zaposlen (korisnici invalidske mirovine zbog smanjene radne sposobnosti bilo da su zaposleni s punim ili nepunim radnim vremenom i korisnici starosne mirovine zaposleni s nepunim radnim vremenom) i kod dva ili više isplatitelja mirovina (korisnici kombinirane mirovine iz prvog i drugog stupa, korisnici koji uz mirovinu primaju i dokupljenu mirovinu, korisnici inozemne i tuzemne mirovine i dr.). Za poreznog obveznika učinci te mjere višestruko su pozitivni. On neće morati čekati do sljedeće godine kako bi ostvario povrat preplaćenog poreza. Ako se podjelom osobnog odbitka koristi pri isplati plaće, povećava mu se svota mjesečne neto plaće, što mu može povećati naknadu za bolovanje na teret HZZO-a ili naknadu plaće u razdoblju korištenja roditeljskim pravima.