osip Purić iz primorsko-goranskoga građevinskog poduzeća GP Krk trenutačno potražuje barem stotinu građevinskih radnika spremnih i obučenih za rad. Poslovni projekti čekaju realizaciju, a realizacija čeka radnu snagu. A radnika nema. Čak ni za nemalu plaću. Ne samo na Krku, ne samo u Primorsko-goranskoj županiji, nego u cijeloj državi. Radnicima iz Slavonije, koje bi Purić zaposlio odmah, da ih ima, svejedno je hoće li se zbog posla preseliti na najveći hrvatski otok ili u Njemačku. U Njemačkoj ima znance, prijatelje, rođake, kumove i šansu za ostvarenje njemačkog sna. Pa kad je izbor Krk ili München, bira ovo drugo.
Kvota veća, ali premala
Nije on jedini i svakako nije usamljen primjer. Sličnu priču ponavlja i Hrvoje Markulinčić iz pulskog brodogradilišta Uljanik i riječkog 3. maja, brodogradilišta iz Uljanik grupe kojem najviše nedostaju brodomonteri, elektrozavarivači i brodocjevari. S obzirom na popunjenu knjigu narudžbi koja osigurava punu zaposlenost te ulazak na potpuno nova tržišta složenih brodova, Uljanik grupa ušla je u projekt ‘Osiguraj budućnost – postani brodograditelj‘ kojim pokušavaju osposobiti i zaposliti potrebni kadar, a program uključuje i mjesečnu naknadu za osposobljavanje, usavršavanje i prekvalifikacije. No ni tim se ne pokrivaju. Manjak radnika pokušavaju riješiti stranom radnom snagom, radnicima iz Bosne i Hercegovine, ali i iz Ukrajine. Radnici iz te države, njih čak 50, u studenom su stigli i u brodogradilište Viktor Lenac.
Manjak radnika pokušavaju riješiti stranom radnom snagom, radnicima iz Bosne i Hercegovine, ali i iz Ukrajine. Radnici iz te države, njih čak 50, u studenom su stigli i u brodogradilište Viktor Lenac.
– Nama kronično nedostaje radnika, a ni uz najbolju volju nismo ih mogli pronaći u bližem okružju pa smo se zato odlučili na ovaj potez – kaže Aljoša Pavelin, predsjednik Uprave ovog brodogradilišta. Nije brodogradnja jedina koja se okreće radnicima iz te države. Navodno je jedna velika turistička tvrtka ljetos angažirala određeni broj ukrajinskih radnika za pomoćna sezonska zanimanja na moru, no zato Lider nije mogao dobiti nikakvu službenu potvrdu, pa nam preostaje zaključiti da su oni kod nas radili ‘na crno‘.
>>>Nakon tržišta robe i usluga bez granica, to hoće i radna snaga
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović iznio je na nedavno održanom okruglom stolu ’A tko će raditi?! – Kako doći do nedostajućih radnika u graditeljstvu i turizmu‘, u organizaciji te institucije, procjene iz ankete među članicama Komore da će iduće godine samo u tri sektora – graditeljstvu, turizmu i brodogradnji, nedostajati oko 12 tisuća radnika, možda i više. HGK je stoga zajedno s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) i Hrvatskom obrtničkom komorom (HOK) zatražio od Vlade da dopusti uvoz novih 19 tisuća stranih radnika iduće godine. Za ovu su tražili uvoz 12 tisuća radnika, a bivša vlada odobrila im je kvotu od 3115 dozvola, od čega 2,3 tisuće za novo zapošljavanje stranih radnika, što je deset puta više nego 2015. Za iduću se pak godinu, predlaže vlada Andreja Plenkovića, predviđa kvota od 7026 stranih radnika, od kojih je 1800 za produljenje već izdanih dozvola, a 5211 za nove dozvole u deset sektora i malo više od 40 zanimanja. Kvota je gotovo triput manja od one koju su tražili poslodavci, ali više nego dvostruko veća od ovogodišnje.
Tko će pilotirati?
Tako se u sljedećoj godini najviše dozvola planira izdati za brodogradnju, njih 2320, graditeljstvo 2080, 300 za sektor prometa – uglavnom za vozače teretnih vozila i autobusa, 200 za metalnu industriju za zavarivače i bravare, 175 za turističku djelatnost, od čega je 50 za kuhare, a samo 40 dozvola planira se za prerađivačku djelatnost. Hrvatska će tako nagodinu moći uvesti i 38 informatičara, od toga najviše softverskih inženjera, 15 liječnika, četiri specijalista, četiri zubara i sedam doktora medicine, zatim 20 stočara i pastira te 23 kulturna djelatnika, baletana, svirača u orkestru i operna pjevača. – Ovim se prijedlogom, uvažavajući iskazane potrebe mjerodavnih resora, analizu iskorištenosti dozvola, analizu postojeće strukture nezaposlenih i osoba raspoloživih za rad te nemogućnost zadovoljavanja kadrovskih potreba gospodarstva, predlaže onaj broj dozvola koji se pokazuje kao realan prema planiranim poslovnim aktivnostima pojedinih djelatnosti koji će zbog preglednosti prijedloga biti iznesen po djelatnostima – objašnjavaju u Vladi svoju odluku. Poslodavci i gospodarstvenici samo su djelomično zadovoljni, posebice prijedlogom odobrene kvote za zapošljavanje stranaca za 2017. u djelatnostima informatike, brodogradnje, graditeljstva i prometa. Iz HUP-a tako skreću pozornost i na određene nelogičnosti koje još postoje, a odnose se na specifičnosti unutar pojedinih sektora. Primjerice, u ugostiteljstvu i dalje nema kvota za ona zanimanja koja su se pokazala najtraženijima na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje – kuhare, konobare i druge, a u zračnom prometu, unatoč tomu što bilježimo najveći broj putnika u povijesti RH te rušimo rekorde u broju letova, i dalje nisu odobrene kvote za zapošljavanje pilota te ostalog kabinskog osoblja.
Nerazrađene ideje
– Nadamo se da će Odluka o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca premostiti nedostatke kvalificiranih radnika u područjima koja smo istaknuli za 2017., a istodobno treba poduzeti sve mjere za sufinanciranje podizanja vještina hrvatskih radnika kako bi se povećala njihova zapošljivost u budućnosti – kaže pravna savjetnica pri HUP-u Admira Ribičić. Nije nezadovoljan ni Luka Burilović iz HGK, koji ipak kaže da su kvote daleko od stvarnih potreba. Povećanje kvota nije jedina mjera koju provodi država kako bi pomogla poslodavcima i gospodarstvenicima u pronalasku radnika. Kako kaže Tomislav Ćorić, ministar rada i mirovinskoga sustava, ima još mnogo posla koji se mora odraditi, uključujući i aktiviranje nezaposlenih. – Pod tim mislim na aktiviranje oko sto tisuća ili 50-ak posto dugotrajno nezaposlenih, s kojima nitko ništa ne radi. Čeka nas i reorganizacija i redefiniranje uloge Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji mora biti jači i s agilnijim pristupom, a potrebno je i više međuresorske i suradnje s poslodavcima i sindikatima kako bi se našle kvalitetne dugoročne mjere za rješavanje problema. Među njima je svakako i obrazovanje, prekvalifikacije i dokvalifikacije, na čemu već radimo – istaknuo je Ćorić na okruglom stolu.
U Hrvatskom zavodu za zapošljavanju kažu da potreba za napretkom i daljnjim razvojem uvijek postoji, ali naglašavaju da su gospodarstvenici, prema njihovim saznanjima, uglavnom zadovoljni njihovom uslugom.
U Hrvatskom zavodu za zapošljavanju kažu da potreba za napretkom i daljnjim razvojem uvijek postoji, ali naglašavaju da su gospodarstvenici, prema njihovim saznanjima, uglavnom zadovoljni njihovom uslugom. – Osluškujući potrebe svojih korisnika te iz vlastitog iskustva prepoznali smo da je potrebno pojednostavniti procedure u radu s korisnicima, posebice u području mjera aktivne politike zapošljavanja. Također je bitno raditi na modernizaciji usluga u svrhu prilagodbe za digitalno tržište rada, jačati kapacitete za poticanje razvoja tržišta rada, povećanja ponude i potražnje radne snage i potrebnih vještina zaposlenika – odgovorili su iz HZZ-a. Jedna od Vladinih još nerazrađenih ideja jest izgradnja regionalnih centara kompetencija, zasad samo za turistička zanimanja s naglaskom na dualnom obrazovanju. O tome se dosad mnogo govorilo, a malo radilo, pa tek preostaje vidjeti koliko je ova vlada ozbiljna u svojim najavama o tim promjenama. A promjena će svakako biti, doznajemo, u sustavu potpora za prekvalifikacije i osposobljavanje nezaposlenih, ali u kojem će obliku one biti – rješenja se i tu tek traže. Neslužbeno se može čuti i to da će se promjene na tržištu rada u sektoru turizma pokušati potaknuti uvođenjem obveza svakom investitoru koji bilo što u turizmu gradi da ima riješen plan smještaja kadra, a zemljište za to trebala bi mu dati lokalna zajednica. – Smještajne jedinice za sezonce za svaku su kritiku – čuje se u Sindikatu turizma.
Problem treba rješavati sustavno
Burilović kaže da Komora podupire nastojanja koja idu u smjeru prekvalifikacije i osposobljavanja trenutačno nezaposlenih, kao i budućih generacija koje odgovaraju stvarnim potrebama tržišta rada. HGK se zauzima za sustavno rješavanje problema nedostatka kvalificirane radne snage.
>>>Za 20-ak godina tražit će se radnici za poslove koji danas ne postoje
– Afirmacijom suvremenih obrazovnih programa poput dualnog obrazovanja želimo osigurati dovoljno domaćih radnika za hrvatsko gospodarstvo. Tako ćemo riješiti uzroke problema, a do tada pojačavati ove vrste vatrogasnih mjera – zaključuje Burilović. U Hrvatskoj će i sljedeće godine, unatoč 233.699 trenutačno nezaposlenih, i dalje nedostajati radnika s kompetencijama potrebnima za tržište rada. Kvote za zapošljavanje stranaca samo će djelomično poboljšati situaciju, no sustavan problem tek traži kvalitetna rješenja. A dok se ona ne pronađu, svaka iole ozbiljnija investicija može doći u pitanje. A to je luksuz koji si Hrvatska ne može i ne smije dopustiti.