Preporučeno
StoryEditor

Proizvođači koji traže korist od turizma

22. Listopad 2016.

Turizam nije važan samo zbog izravne zarade. Velik dio uslužnog sektora i mnogi proizvođači vežu se uz tu djelatnost. Gradnju i obnovu 50-ak hotela ipak najviše iščekuju građevinari, kojima će pripasti najveći dio turističkog investicijskog kolača od deset milijardi kuna u sljedeće dvije godine. Kako iskoristiti turistički investicijski val tema je o kojoj možete više pročitati u novom broju Lidera, a ovdje pišemo o proizvođačima koji traže korist od turizma.

Građevinari U dvije godine novih 10 milijardi kuna ulaganja Unatoč tome što je još uvijek zanemariv udio građevinskih radova u turističkim investicijama u odnosu na ukupne radove, građevinari već sad vide turizam kao izlaz iz teške situacije. Neki su to shvatili još prije nekoliko godina, poput primjerice Kamgrada, međutim, kako svjedoče i hotelijeri, sve više građevinara pokazuje veliki interes za sudjelovanje u budućim projektima. Uostalom, prema procjenama Udruge poslodavaca u hotelijerstvu, u sljedeće dvije godine turistički će sektor u gradnju i obnovu hotela investirati 10 milijardi kuna. Naravno, ne otpada cijeli iznos na građevinu, ali je indikativno da građevinski sektor svake godine uprihodi 40 milijardi kuna, pa su turističke investicije u iduće dvije godine ‘teške‘ čak 12,5 posto ukupnih hrvatskih građevinskih prihoda. Ipak, u HGK vele da su u tri godine (2013. – 2015.) hoteli i slične zgrade činili dva posto ukupno završenih zgrada, a lani je udjel povećan na 2,2 posto, što je najviši udio završenih hotela i sličnih zgrada od prije recesije. Što se pak tiče površine hotela na kojima su obavljeni građevinski radovi u istom razdoblju, njezin je udio u odnosu na cjelokupnu površinu završenih objekata u Hrvatskoj iznosio u posljednje tri godine 3,1 posto, a lani je također bio nešto veći i iznosio je 3,3 posto.

– Stoga procjenjujemo da se negdje u navedenim okvirima kreće i doprinos turizma građevinskoj djelatnosti. Slična se situacija nastavlja, pa i poboljšava u ovoj godini, s obzirom na to da je udio broja izdanih građevinskih dozvola za hotele i slične zgrade u ukupno izdanim dozvolama za zgrade u prvih osam mjeseci ove godine povećan na 2,3 posto, pri čemu je udio površine hotela i sličnih zgrada u ukupnoj planiranoj površini zgrada narastao na 7,2 posto – poručuju iz HGK.

Upozoravaju da ipak treba imati na umu činjenicu da turistička djelatnost istodobno i ograničava građevinsku aktivnost u dijelu zemlje s obzirom na zabranu izvođenja građevinskih radova tijekom trajanja turističke sezone, čime se smanjuje duljina građevinske sezone u za građevinare vremenski najpovoljnijim mjesecima. S druge pak strane, kako kaže glavni direktor Tehnike Zlatko Sirovec, upravo je povoljna klima u priobalju zimi dobrodošla za građevinare, koji u unutrašnjosti tada imaju manju aktivnost.

Proizvođači namještaja Opremanje hotela – 10 posto proizvodnje Svoju su priliku u opremanju turističkih objekata vidjeli i proizvođači namještaja, ali za razliku od građevinskog sektora domaćoj industriji namještaja sve više konkuriraju strane tvrtke. Najviše ih je iz Crne Gore i Slovenije, a svoju prisutnost u posljednjih godinu dana povećali su i proizvođači namještaja iz Srbije. Osim njih, i trgovci namještajem pronašli su svoju nišu, iako oni najčešće opremaju hotelske objekte i apartmane s tri zvjezdice, rijetko one više kategorije. Kako je istaknuto na Adriatic Wood Days početkom listopada u Dubrovniku, drvoprerađivači sljedeće godine očekuju najveći investicijski ciklus upravo u turizmu, odnosno u njegovom najjačem dijelu – hotelijerstvu. Do sada su najviše profitirale domaće tvrtke, virovitički Tvin i čakovečka Bernarda, iako se i đakovačka Ancona grupa može pohvaliti s nekoliko uspješnih poslova, poput opremanja dubrovačkog Sheratona. Direktor Tvina Ivan Slamić rekao je na AWD-u da je njegova tvrtka u ovoj godini opremila tri hotela te objekte studenskoga kampusa u Rijeci i da već sada pregovaraju o novim poslovima za sljedeće godine. Primjerice, hotel Marco Polo iz Makarske već sad traži dobavljače opreme po sistemu ključ u ruke. Bernarda pak ima ugovore s najvećim svjetskim lancima hotela. Ipak, poput građevinara, i kod proizvođača namještaja ta je niša tek u povojima jer od ukupno 450 milijuna eura vrijednosti proizvedenog namještaja 70 posto se izvozi. Ostatak se plasira na hrvatsko tržište vrijedno 200 milijuna kuna, a iako je teško procijeniti, hrabriji spominju da na prodaju turističkim objektima otpada oko 10 posto.

Prehrambena industrija Turizam primamljiv i velikima i malima Vrijednost proizvodnje hrane u Hrvatskoj lani je iznosila 32,4 milijarde kuna. Iako nema egzaktnih podataka, neosporno je da od lipnja do listopada raste potražnja za prehrambenim proizvodima kako pristižu turisti. Potrošnja u trgovini na malo u tim mjesecima, prema podacima HGK, raste za 20 posto, pa bismo mogli ugrubo procijeniti da i potražnja za prehrambenim artiklima toliko raste. Naime, osim restorana i drugih prehrambenih objekata, treba uzeti u obzir da dio turista, pogotovo iz Češke, Poljske i BiH, koji su među brojnijima, još sa sobom nosi hranu.

Priliku su već odavno vidjeli naši veliki proizvođači, a neki od njih već ostvaruju znatan prihod od kanala HoReCa, kao što je PIK Vrbovec, čiji je udio prihoda od HoReCe 12 posto, odnosno 250 milijuna kuna. S druge strane, imamo i primjere gdje proizvođači hrane ulažu i sami u turizam, poput Mesne industrije Braća Pivac, koja dio svojih proizvoda na taj način distribuira. Nešto slično ima i Maistra, koja je zajedno s najvećim uzgajivačem morske ribe u Hrvatskoj Cromarisom dio grupacije Adris. Priliku za ulaganja u turizmu vide i u Agrokoru, kojemu također to može biti kanal za distribuciju svojih proizvoda, iako je to čini se tek sporedni razlog s obzirom na to da je samo ulaganje u turizam, kako sada stvari stoje, isplativo.

Osim velikih, svoj interes mogu pronaći i mali proizvođači hrane, prije svega u samostalnim ili manje razvikanim restoranima, iako ako imaju specifičan proizvod, za njega će biti zainteresirani i veliki hoteli. U svakom slučaju, prehrambena industrija također je jedna od onih koje moraju pozorno pratiti razvoj turizma.

Poljoprivredni proizvođači Sir i vrhnje za hotelske ili vlastite restorane U zadnje vrijeme sve više niče obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja osim poljoprivredne i stočarske proizvodnje otvaraju i vlastite restorane, najčešće u ruralnom domicilnom stilu. Višak proizvodnje prodat će restoranima i hotelima, ali u Dalmatinskoj zagori raste broj, doduše još je uvijek skroman, OPG-ova koji se bave poljoprivrednom, prije svega povrtlarskom proizvodnjom, čiji su proizvodi traženi u restoranima. Ukupna je godišnja vrijednost poljoprivredne proizvodnje 13 milijardi kuna, a kao i kod prehrambene možemo procijeniti da potražnja tih proizvoda u turističkoj sezoni raste između 10 i 20 posto u odnosu na prethodne mjesece.

Restorani su svakako zainteresirani za sir, vrhnje, povrće i voće, čak i za meso, o čemu nam svjedoče priče naših sugovornika. Da se posao s turističkim tvrtkama isplati potvrđuju i iz Agrofructusa, koji kažu da je turizam znatno, iako ne i presudno utjecao na razvoj njihove tvrtke. Zato upravo rade na proširenju asortimana, odnosno na prilagođavanju proizvoda specifičnim zahtjevima kupaca u turizmu. I ovdje imamo primjera poput Pivca i Adrisa, da se dio poljoprivrednih proizvoda dobiva iz vlastite proizvodnje. Tako je 2012. počela raditi ekofarma u Grđevcu, čiji je vlasnik Bluesun i koja posluje u sklopu tvrtke Sunčane livade. Riječ je, tvrde, o najvećoj farmi sustava ‘krava-tele‘ u Europi i najmodernijoj u Hrvatskoj. Na njoj se uzgaja vrhunska francuska pasmina goveda charolais, a meso iz vlastitog uzgoja servira se u cijelom nizu njihovih à la carte restorana. Bluesun, također dobar dio proizvoda kupuje od OPG-ova.

27. studeni 2022 00:21