Hrvatska financijska elita okupila se u četvrtak u hotelu Westin na konferenciji Dan hrvatskih financijskih institucija koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora. S obzirom na to da hrvatske financijske institucije, a to su banke, osiguravajuće kuće, investicijska društva i upravitelji fondova, kao i leasing i faktoring kuće, upravljaju sa 557,7 milijardi kuna imovine, što je 60 posto vrednije od cijelog hrvatskog BDP-a, njihova uloga u daljnjem gospodarskom razvoju zemlje itekako je bitna. - Očekujemo nastavak pozitivnih trendova hrvatskog gospodarstva. Prema procjenama hrvatski BDP mogao bi rasti oko 2,2 posto. Ukoliko bi taj rast i u idućim godinama ostao na toj razini, tek bi 2021. godine naše gospodarstvo dosegnulo razinu koju je imalo 2008. godine – upozorio je čelni čovjek HGK Luka Burilović. Istaknuo je kako se HGK stavlja na raspolaganje novoj hrvatskoj Vladi.
Savjetnik Predsjednice RH za gospodarstvo Marko Jurčić napomenuo je kako se nova Vlada nalazi u najboljoj situaciji od dosadašnjih vlada.
- Situacija oko Hrvatske je optimistična. Trendovi su dobri. No moramo još kvalitetnije iskoristiti ovaj val optimizma – kazao je Jurčić.
Na konferenciji je analizu Hrvatske, njezinog gospodarstva i potencijalne budućnosti dao i Maximilien Lambertson iz The Economist Inteligene Unitsa. Konstatirao je kako su ova i iduač godina prekretnica za Hravtsku.
- Globalni problemi, a to su Brexit, cijene energenata, niske kamatne stope te usporavanje kineskog gospodarstva, utjecat će i na Hrvatsku. No Brexit ne bi trebao imati veći utjecaj s obzirom na razinu robne razmjene, kamatne stope trebale bi ostati niske idućih pet godina što Hrvatskoj itekako ide u korist s obzirom na potrebe refinanciranja duga, usporavanje kineskog gospodarstva ne bi trebalo imati veći utjecaj na vas, dok će rast cijena energenata dovesti do blage inflacije – kazao je Lambertson.
Poentirao je kako bi prema sadašnjim procjenama, prosječni rast hrvatskog BDP-a do 2021. godine mogao biti 2,1 posto godišnje.
Na panelu koji je uslijedio sudjelovali su čelni ljudi financijskih regulatora (Hanfa i HNB), predstavnici Ministarstva financija te predstavnici banaka i osiguravajućih kuća. Zamjenik ministra financija Saša Drezgić kazao je kako se Hrvatska nalazi u stanju konstantne strukturne krize.
- Pored toga, naše javne investicije iznose samo 2,8 posto BDP-a, dok primjerice Češka izdvaja 7 posto BDP-a – kazao je Saša Drezgić.
Dotaknuo se i velike teritorijalne neravnoteže u Hrvatskoj ističući kako je najproblematičnija kontinentalna Hrvatska. - Građani tog dijela države najviše odlaze u inozemstvo, rekao je Drezgić.