Državna poticajna sredstva za stambene štedionice u idućoj bi godini trebala iznositi 3,3 posto. Prema Prijedlogu odluke Ministarstva financija, na čijem je čelu Zdravko Marić, za 2017. godinu, a javna rasprava traje do idućega petka, najveći iznos koji štediše mogu dobiti za iduću godinu je 165 kuna. Taj se broj naravno odnosi na maksimalni iznos od 5000 kuna koji se u jednoj godini uplati u stambenu štednju. Inače, Vlada je prema Zakonu o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, a na prijedlog Ministarstva financija, dužna do 31. listopada tekuće godine propisati iznos DPS-a za iduću. Izmjenama tog zakona početkom 2013. godine DPS-ovi su se smanjili s 15 na 10 posto, što konkretno znači da je država svima koji bi uplatili do 5000 kuna na godinu, smanjila iznos poticaja sa 750 kuna na 500 kuna. No već potkraj iste godine Ministarstvo financija donijelo je odluku o ukidanju DPS-ova za 2014. godinu. Stambene štedionice pobunile su se i upozoravale da to znači kraj stambene štednje u Hrvatskoj. Potkraj 2014. godine Vlada je opet izmijenila Zakon i uvela formulu kojom se svake godine izračunava visina DPS-a. Tako je za 2015. godinu DPS iznosio 4,9 posto, za 2016. godinu 4,1 posto, a za iduću 3,3 posto.
– Nakon posljednjih izmjena Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje i određivanju državnih poticajnih sredstava za svaku godinu unaprijed sustav stambene štednje stabiliziran je. Zakonom propisana formula izračuna državnih poticajnih sredstava za svaku godinu unaprijed uvažava tržišne okolnosti i trendove kretanja kamatnih stopa na štednju – kazali su nam iz Prve stambene štedionice, na čijem je čelu Antonija Matošin.
Naglasili su da uz ostale pogodnosti koje donosi stambena štednja – fiksna kamatna stopa na dugi rok, mogućnost realizacije stambenoga kredita prema unaprijed poznatoj fiksnoj kamatnoj stopi – državni poticaj od 3,3 posto ostaje i dalje konkurentan s obzirom na sveprisutni trend smanjenja kamatnih stopa. Prosječna kamatna stopa na oročenu štednju, naime, kreće se oko jedan posto. Podaci bankarskog regulatora pokazuju da je pet stambenih štedionica na kraju srpnja imalo nešto više od četiri milijarde kuna plasiranih kredita, a u isto vrijeme lani 4,12 milijardi kuna.