Tržište kapitala u 2017. - Najveća jagma bit će za turističkim dionicama

Liburnia Riviera Hoteli, Podravka, Končar – to su tvrtke na koje su obvezni mirovinski fondovi u 2016. bacili oko. I ne samo to: također su znatno povećali svoj vlasnički udio. Sredinom studenoga AZ obvezni mirovinski fond kupio je 7,89 posto dionica te hotelske tvrtke. Platio ih je 82 milijuna kuna, čime je svoj udio povećao na gotovo osam posto. Nekoliko dana prije spomenute kupnje norveški fond Skagen odlučio je reći zbogom Podravci i prodati svoje vrijednosne papire. Taj je fond odlučio riješiti gotovo sedam posto udjela i na Zagrebačkoj burzi je prodao svoje dionice mirovincima. Najveću količinu kupio je Raiffeisen obvezni mirovinski fond, no fond PBZ/CO kupnjom 151.000 komada zasjeo je na prvo dioničarsko mjesto u toj kompaniji. Prema sadašnjem stanju, mirovinski fondovi, i obvezni i dobrovoljni i zatvoreni, imaju oko 47 posto vlasničkog udjela u Podravci.Tim transakcijama grabe prema većem utjecaju u kompaniji, što im je i bila dugogodišnja želja. Končarove dionice prodane su početkom lipnja. Država, odnosno Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP), ponudila je tržištu (u sklopu paketa) 20,5 posto udjela u toj tvrtkii, točnije 526.926 dionica. Investitori su ponudili 44 posto više. Na kraju je država za te dionice dobila 360 milijuna kuna.

Što sve žele mirovinci

Sve te akvizicije, nadajmo se, samo su uvertira u događaje koji bi mogli uslijediti u 2017. Naime, početkom 2016. mirovinski fondovi vapili su prema državi tražeći nastavak privatizacije. Tražili su projekte, dionice, bilo što što bi im omogućilo kupnju dionica i slijedom toga podizanje tih kompanija iz sadašnje situacije.

>>>Crobexi u minusu, Inine dionice pale za 8,6 posto

– Želimo ulagati u HEP, HAC, LNG terminal na Krku, zračne luke… Želimo u Hrvatskoj ulagati u sve od čega će naši članovi u budućnosti imati korist – pred novinarima su govorili čelni ljudi četiriju fondova. Njihova je imovina od 23 do 24 posto hrvatskog BDP-a, imaju 20-ak milijardi kuna za ulaganje u hrvatske kompanije, ali država u vezi s tim još ništa nije napravila. Iako su gotovo odmah na početku mandata vlade Tihomira Oreškovića sjeli s premijerom i razgovarali o mogućnostima, na kraju su, zapravo, uspjeli realizirati jedino kupnju Končarovih dionica.

S obzirom na to da je vlada Andreja Plenkovića odlučila od Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom napraviti posebno ministarstvo na čijem je čelu Goran Marić možda se privatizacija i prodaja dionica u državnom vlasništvu ubrzaju. Ministar Marić nedavno je najavio kako planira prodati dionice i udjele u stotinjak tvrtki u kojima država ima mali udio, do 10 posto, što nije loša ideja. No pitanje je hoće li uspjeti. Naime, državi neće biti problem prodati, primjerice, dionice Hrvatskog Telekoma, u kojemu ima nekoliko posto, jer je to kompanija čije su dionice na Zagrebačkoj burzi još zanimljive ulagačima. No što je s tvrtkama u kojima država ima pola posto, jedan dva ili tri posto vlasništva, a postojeći vlasnik ima, recimo, 75 i više posto? Njemu država ne smeta i koji bi mu motiv bio da troši novac na te dionice? DUUDI, ali i AUDIO prije njega, i do sada je pokušavao riješiti takve slučajeve, što je bio vrlo zahtjevan posao. Ako ne smeta vlasniku neke tvrtke u kojoj država ima nekoliko promila ili jedan-dva posto udjela, a nitko mu ne uvjetuje da država ne smije biti vlasnica (kao, primjerice, Europska unija kad bi se taj poduzetnik odlučio na povlačenje novca iz fondova EU), zašto bi se upuštao u kupnju? DUUDI je od siječnja 2014. do kraja studenoga 2016. uspio smanjiti broj kompanija u kojima ima dionice s 450 na 383, no i dalje ih je previše. Uglavnom, država će imati mnogo posla i morat će dosta pregovarati. Mirovinski fondovi svakako će pozorno pratiti svaki korak države i planove nastavka privatizacije. Čekaju odluke o ACI-ju, Hrvatskim autocestama, Petrokemiji, LNG terminalu, infrastrukturnim i energetskim projektima. Ministar financija Zdravko Marić prije kojeg je mjeseca   izjavio kako će poticati mirovinske fondove na ulaganje i participiranje u gospodarstvu. S obzirom na količinu imovine kojom upravlja država, a riječ je o milijardama, možemo se nadati da će se taj poticaj i ostvariti. Iduće godine investitore bi svakako mogle zaintrigirati Podravka i Atlantic Grupa, odnosno vidjet ćemo hoće li se ostvariti nagađanja koja kruže već neko vrijeme o tome da bi se mirovinci mogli odlučiti iskoristiti svoje udjele u tim kompanijama i nekako ih spojiti. Turističke dionice svakako će biti u fokusu ulagača jer svake godine prihodi u turizmu rastu, što se, naravno, utječe na poslovne rezultate tih tvrtki i na vrijednost njihovih dionica. Građevinski sektor polako se oporavlja, stoga postoji mogućnost da i taj dio gospodarstva zaintrigira burzovne igrače. Svakako treba napomenuti i podsjetiti na događaje povezane sa Zagrebačkom burzom.

– Godinu 2016. pamtit ćemo kao vrlo intenzivnu godinu u koju smo ušli kao vlasnici Ljubljanske burze. Prva polovina bila je obilježena malim  prometima, a za drugu možemo reći da je bila svojevrsni oporavak i vrijednosti indeksa i prometa. U jednom trenutku Zagrebačka burza bila je među prvih 10 burzi u svijetu prema rastu vrijednosti indeksa, prema analizama Financial Timesa i Bloomberga. Živosti na tržištu manje je, ali nama znatno, pridonijelo i uvrštenje dionica Zagrebačke burze – kaže Ivana Gažić, predsjednica Uprave ZSE-a. – Zagrebačka burza preuzela je i konsolidirala Ljubljansku burzu, to je trenutak kad je EBRD uložio u Zagrebačku burzu i postao drugi po veličini dioničar. Poduprli smo preuzimanje zbog jačanja infrastrukture, postizanja veće efikasnosti u poslovanju burze te potrebe da se privuku investitori te im se omogući investiranje u više dionica i instrumenata. Nakon što smo uložili, odlučili smo poduprijeti strateške inicijative Uprave za koje mislimo da su važne za razvoj tržišta kapitala – kaže Vedrana Jelušić Kašić, EBRD-ova čelnica u Hrvatskoj.

Ulazak malih tvrtki na tržište

To se odnosi na primjer na SME Growth Market Project, koji se bavi stvaranjem trgovinske platforme posvećene isključivo malim i srednjim poduzećima, a koja će im omogućiti lakši pristup kapitalu i alternativnim izvorima financiranja. – Pri tome treba pronaći dobru ravnotežu u uvjetima za uvrštenje te razine informacija koji će biti zadovoljavajući za investitore. Malim i srednjim poduzećima vrlo je zahtjevno pripremiti tvrtku za uvrštenje jer su često potrebna znatna poboljšanja u korporativnom upravljanju, veća transparentnost u poslovanju i profesionalno komuniciranju s investitorima – kaže Jelušić Kašić. Zagrebačka burza s estonskim je partnerima osnovala društvo Funderbeam South-Easat Europe d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu. – Funderbeam je crowdfunding-platforma za startupove na kojoj ulagači odmah nakon početne faze ulaganja mogu trgovati svojim udjelima kao da je riječ o tvrtkama izlistanima na burzi, a zahvaljujući inovativnom sustavu utemeljenom na tehnologiji bitcoin – kaže Gažić. Skupnim financiranjem namjeravaju mladim tvrtkama u ranim fazama rada omogućiti pristup potrebnom kapitalu.

– Želimo da startupovi nastave raditi u okolini u kojoj su nastali i tako budu glavni pokretač ekonomije u desetljećima koja dolaze, a u skladu s težnjom Zagrebačke burze da bude institucija koja zaokružuje cijeli ciklus tvrtke, od ideje do potencijalnog uvrštenja na uređeno burzovno tržište. Očekujemo da bismo uskoro mogli imati i prvu funding-kampanju putem Funderbeam SEE-a – ističe Gažić. S EBRD-om Burza je pokrenula projekt razvoja regionalnog tržišta kapitala namijenjenog malim i srednjim poduzećima, koji većinom financijski podupire EBRD. – Mala i srednja  poduzeća čine gotovo 99 posto poslovnih subjekata u Europskoj uniji, a na tržištima u razvoju upravo su ona najvažniji element gospodarskog rasta i razvoja. Istodobno im je otežan pristup kapitalu bankarskim kreditiranjem zbog velikih zahtjeva takvih oblika financiranja – kaže Gažić.

Nove inicijative

Kad je riječ o 2017., Gažić vjeruje da će biti vrlo aktivna godina na tržištu kapitala i nada se da će se realizirati i neki privatizacijski projekti o kojima se već dugo govori u javnosti.

>>>Kako ulagati u dionice bez rizika?

– Gospodarski pokazatelji upućuju na oporavak i nadamo se nastavku tog trenda. Intenzivno ćemo se posvetiti svojim projektima startupova i SME-ova te SEE Linku, projektu regionalne trgovinske integracije. Ti su nam projekti, uz još neke koje razvijamo, sad u fokusu. Nastavit ćemo raditi i na daljnjoj edukaciji svih koji su posredno i neposredno povezani s tržištem kapitala, ali i općom javnosti, jer bez adekvatne razine znanja nije moguće donijeti odgovarajuće investicijske odluke ni ostvariti zadovoljavajuću razinu financijske pismenosti, koja je danas dio opće pismenosti. Nedavno istraživanje o financijskoj pismenosti u Hrvatskoj dalo je poražavajuće rezultate – zaključuje Gažić. Jelušić Kašić nada se kako će već prvom polovinom iduće godine najaviti nove inicijative, posebno u unaprjeđenju korporativnog upravljanja te jačanju poduzetničkih vještina. Jedna od novih inicijativa jest i Privatni sektor za mlade, pokrenut s HUP-om kako bi pridonio usklađivanju radnih vještina studenata s potrebama tržišta rada. Inicijativa je najavljena u listopadu 2016. i do sada se u nju uključilo više od dvadeset obrazovnih institucija, stotinu poslodavaca koji će ponuditi više od petsto studentskih praksi u idućih 18 mjeseci.