Više od godinu dana Hrvatska je u hibernaciji. Počela je uoči prošlih izbora, nastavila se tijekom pregovora o sastavljanju bivše vlade pa tijekom uhodavanja te vlade, koja je vrlo brzo postala tehnička, sve do danas. Više od godinu dana funkcionira samo hladni pogon, što se posebno vidi u sustavu javne nabave. U prvih devet mjeseci ove godine vrijednost javne nabave iznosila je samo 19,8 milijardi kuna, bez tzv. bagatelnih nabava. Usporedbe radi, u cijeloj prošloj, također izbornoj godini javna je nabava ukupno iznosila 40,5 milijardi kuna, od čega je su natječaji vrijedili 31,1 milijardu kuna, a bagatelna nabava dostigla je 9,4 milijarde kuna. A i to je manje od ‘normalne‘ 2014., kad je ukupna vrijednost svih ugovora premašila 42,1 milijardu kuna, 32,8 milijardi kuna natječaja i 9,2 milijarde kuna bagatelne nabave. Zbog neraspisivanja natječaja hrvatsko gospodarstvo samo u ovoj godini gubi više od 10 milijardi kuna. Nije to ni jedini problem. Postojeći Zakon o javnoj nabavi, koji se temelji na najjeftinijoj ponudi, nije u skladu s europskim smjernicama, a ni gospodarstvu ne donosi ništa dobro.
Bivši ministar gospodarstva Tomislav Panenić u ožujku je predstavio novi, izmijenjeni Zakon o javnoj nabavi, koji će umjesto najniže cijene favorizirati ekonomski najpovoljniju ponudu. Prijedlog je u lipnju čak i prošao Vladu, no zapeo je u Hrvatskom saboru, kad je pala Vlada, i sada mora ponovno u proceduru.
– Zakon o javnoj nabavi spreman je, pripremljeni su svi podzakonski propisi, pogotovo oni koji se odnose na bagatelnu nabavu, koja bi u budućnosti trebala biti transparentnija. U svome primopredajnom izvješću sve ću to i naglasiti svojoj nasljednici i nadam se kako će taj zakon, za koji smo dobili pozitivne ocjene i iz Europske komisije, uskoro biti prihvaćen – rekao je za Lider Panenić, koji se svojedobno nadao da će se taj zakon primjenjivati od lipnja.
Više o ovoj temi možete pročitati u novom broju Lidera.