Počelo je sa salmonelom i strožim inspekcijama uvoznog mesa, zatim je donesen Pravilnik o vinu koji prvi put nalaže kontrolu uvoznog vina, a onda je u javnu raspravu pušten prijedlog zakona koji bi (namjera mu je) trebao stubokom promijeniti hrvatsku poljoprivrednu scenu. Prijedlog zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, ambiciozno zakonsko rješenje iz kuhinje ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, podijelilo je proizvođače hrane i trgovce. Prvi su oduševljeni prijedlogom jer napokon staje na kraj moćnim trgovcima i njihovu reketu te jača domaće proizvođače, a drugi zgroženi jer im razbija pregovaračke pozicije u odnosu s proizvođačima i nameće ograničenja.
Prvi kuju ministra Tolušića u nebesa kao spasioca hrvatske poljoprivrede, a drugi prijete ‒ jest ćete još više uvozne hrane, pogotovo voća, povrća i mliječnih proizvoda, jer sporni zakon pogoduje samo uvoznicima. Takva polaziracija dionika o sadržaju, obuhvatu, ciljevima i općenitom shvaćanju Prijedloga zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, koji je tek u javnoj raspravi, već dugo nije viđena na hrvatskoj poslovnoj sceni. Proizvođači smatraju da ih Prijedlog treba maksimalno zaštititi u odnosu s jakim trgovcima i riješiti probleme plasmana robe po dampinškim cijenama, što je osobito izraženo nakon embarga Rusiji, otkako se u Hrvatsku prelijevaju viškovi iz EU. Trgovci pak smatraju da je zakonska regulacija prekruta, da se previše luta i prepisuje Unijine zakone; zauzimaju se za druga čija rješenja, primjerice kodekse ponašanja. Pogoduje se, kažu trgovci, velikim uvoznicima i diskonterima, koji će imati najviše koristi od takvoga zakonskog rješenja. Proizvođači im odgovaraju da će takvi ostati bez kupaca jer oni žele kvalitetnu domaću hranu.
Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Lidera.