Početkom godine hrvatski izvoz nikako da uhvati zalet kakav je imao u drugoj polovici prošle godine kada je na mjesečnoj razini redom ostvarivano više od milijarde eura vrijednosti izvoza. Nakon relativno slaboga izvoznog rezultata u siječnju, koji je bio tek za 3,4 posto bolji nego u prvom lanjskom mjesecu, veljača je donijela ipak nešto veći rast na mjesečnoj razini (blizu sedam posto), da bi u ožujku izvoz ponovno usporio.
Smanjena očekivanja
Prvi rezultati Državnog zavoda za statistiku za ožujak govore da je izvoz u trećem ovogodišnjem mjesecu iznosio oko 930 milijuna eura, što znači da će, nakon što mu u konačnom obračunu budu pribrojeni i sitniji iznosi, u najboljem slučaju iznositi otprilike kao i u lanjskom ožujku, kada je iznosio 956 milijuna eura.
Sve u svemu, u prvom kvartalu izvoz je bitno usporio s rastom te je tek oko tri posto veći nego u prvom kvartalu prošle godine. Analitičari Hrvatske gospodarske komore kažu da je to u skladu s očekivanjima jer da je pretpostavka kako izvoz u ovoj godini više neće rasti visokom dinamikom kao u prethodne dvije. Smanjena očekivanja od rasta izvoza u HGK temelje na smanjivanju procjene rasta globalnog i EU-gospodarstva, odnosno očekivanom usporavanju rasta globalne potražnje.
– U tom kontekstu, ipak su važnija kretanja potražnje na najvećim izvoznim tržištima Hrvatske, točnije u Njemačkoj, Italiji, Sloveniji i Austriji, u koje se plasira oko 43 posto ukupnog izvoza. Prema najnovijim procjenama Europske komisije iz svibnja, rast bi u Njemačkoj trebao biti blago usporen u odnosu na prošlogodišnji, s 1,7 na 1,6 posto, Italija i Austrija trebale bi osjetno dinamizirati svoj rast, a jedino bi rast u Sloveniji mogao znatno usporiti u odnosu na prošlu godinu – napominju u HGK.
Nešto drugačijom dinamikom u prvom se kvartalu kretala vrijednost uvoza, kojemu konstantno jačanje kune ide više na ruku nego izvozu.
Uvoz u minusu
U prva je dva mjeseca uvoz porastao više do osam posto prema prvim rezultatima DZS-a, a u ožujku njegova je vrijednost bila (teško je za povjerovati!) čak 7,6 posto niža nego u ožujku prošle godine te je kvartalni rezultat svega 1,8 posto rasta uvoza. Ključnu ulogu u tome odigrao je pad cijena energenata na svjetskom tržištu.