BNI, Alpha grupa, istarski BDM Club, Deloitteov SheXo i Private Club, event Poslovna večera, Bisnodeov Business Speed Networking i Business Café samo su neki od projekata koji su od osobnih poslovnih kontakata stvorili pravi trend. Riječ je o svojevrsnim interesnim ‘in vivo’ udrugama koje imaju isti cilj – poboljšati poslovne rezultate svakog člana.
Zanimanje za povezivanje s drugima na tematskim druženjima novijeg je datuma i sve je više izbora, pa tako i prilika za odabir vrste umrežavanja koja će donijeti poslovnu aktivnost ili ideju koja će pomoći poslovnim aktivnostima. Jer, zajedno mogu biti samo pametniji, a onda i jači i konkurentniji. Izbor je na svakom poduzetniku i njegovim sklonostima ili potrebama.
O ovoj temi više možete pročitati u novom broju Lidera, a sada vam donosimo dvije vrste poslovnog umrežavanja.
Virtualno povezivanje Društvene mreže, aplikacije i digitalne platforme
I virtualno povezivanje ima svoje poklonike. Društvene mreže, aplikacije ili razne digitalne platforme su conditio sine qua non poslovnog umrežavanja. LeTip, Local Business Network, PRE Networking, Grip, BNI, LinkedIn, Wave, Xsing ili Facebookov BranchOut neke su od brojnih i sve popularnijih u svijetu biznisa, pomoću kojih poslovni ljudi dolaze do partnera, investitora, novih ugovora ili zaposlenika. Prednost je pretraživanje milijuna profila poslovnih ljudi, tvrtki, interesnih skupina te brzo stvaranje široke mreže kontakata. Njima možemo dodati i hrvatskoga konja za utrku na tržištu aplikacija za poslovno umrežavanje – Thirtymin Marka Prljića – ali i neke novije digitalne platforme. Thirtymin je aplikacija za koju je ideja stigla od Prljićeva poslovnog partnera Alija Magzouba, Saudijca koji prodaje medicinsku opremu i bio je iznimno frustriran jer nije mogao doći do željenih partnera. Korisniku omogućuje jedan na jedan komunikaciju, pojašnjava Prljić, uživo sastanak s potencijalnim poslovnim partnerom, investitorom, budućim poslodavcem ili osobom od javnog utjecaja.
– Zahtjev za sastanak nije besplatan. Naplaćuje se u jednoj fazi projekta. Naši korisnici, primjerice, odvjetnik koji je specijaliziran za neko specifično područje, mogu reći da sat njihova vremena stoji, primjerice 100 dolara. Od te svote mi uzimamo maleni postotak – objašnjava Prljić.
Početkom godine pokrenuta je i digitalna platforma za unaprjeđenje poslovnih aktivnosti, povezivanje i edukaciju – Virtualni ženski poduzetnički centar. U registru je skupio više od 1800 poduzetnica i 43 poduzetnika, organizirao besplatne edukacije, pokrenuo program vjernosti uz pomoć kojeg poduzetnice i poduzetnici diljem Hrvatske nude svoje usluge i proizvode putem promotivnoga kanal na njegovoj digitalnoj platformi. U njemu kažu da je taj način kvalitetniji nego umrežavanje ‘face to face’ te da je njihova platforma, iako relativno nova, već dovela do konkretnih poslova.
– Naši krajevi još uvijek boluju od sastančenja, odlazaka na kave, druženje na nogometu, babinjacima iz kojih nastaje i obilje poslovnih prilika. No mnogi od njih su i (pre)često gutači vremena. Odlazimo na njih ganjajući prilike za povezivanje i posao, a na kraju izgubimo vrijeme, nerijetko i živce jer ništa nismo napravili. S druge strane, online umrežavanje točno vas povezuje s traženim poslovnim subjektom, u svakom trenutku transparentno vidite što trebate, znate što možete očekivati, a digitalna tehnologija i te kako štedi vrijeme i eksponiranost koju druženja uživo zahtijevaju – govori Sanela Dropulić, voditeljica Virtualnoga ženskog poduzetničkog centra, te dodaje da će nadolazeće vrijeme dati veći naglasak na virtualno umrežavanje jer su, na kraju krajeva, i mnogi drugi segmenti poslovanja doživjeli taj zaokret.
Liderovi klubovi Dragocjeni kontakti s ljudima istih interesa iz različitih branši
Generacijski transfer vlasništva i upravljanja u obiteljskim tvrtkama najveći je izazov s kojim se kad-tad susretne svaki vlasnik. Komu od djece prepustiti vođenje tvrtke? Što ako nijedno dijete nema poduzetnički potencijal ili ne želi nastaviti obiteljski biznis? Kako se nositi s pristiglim zetovima i snahama? Ako se angažira vanjski menadžer, kako urediti odnose između njega i obitelji? Ako padne odluka o prodaji tvrtke, kako to izvesti? Što kad se, nedajbože, dogodi rastava braka? Mnoštvo je pitanja bez odgovora u mnogim obiteljskim tvrtkama, a na brojna od njih članovi Liderova Kluba obiteljskih tvrtki, u kojem se do sada okupilo 30-ak poslovnih obitelji, odgovore pronalaze među njima samima. Spremni su podijeliti svoja iskustva, situacije, nedoumice, strahove, dobra i loša rješenja s onima koji prolaze jednake kušnje. Upravo je to i cilj ‘in vivo’ umrežavanja.
– Kontakti ostvareni putem Liderova Kluba obiteljskih tvrtki iznimno su nam dragocjeni iz više razloga. S obzirom na to da Klub okuplja ljude iz potpuno različitih branši koji dijele zajedničke specifičnosti poslovanja karakteristične za obiteljske tvrtke, vrlo su nam korisni uvidi u različite pristupe rješavanju sličnih izazova. Uza zajedničke poslovne interese i nove mogućnosti za povezivanje, često nas veseli uvid koliko tvrtke obiteljskog tipa drže do sličnih sustava vrijednosti i koliko su međusobno komplementarne – govori Ivana Janković Šafarić, suvlasnica tvrtke Micro-link, koja je članica Kluba obiteljskih tvrtki, te napominje da je najveća vrijednost povezivanja na ljudskoj i osobnoj razini jer imaju priliku upoznati zanimljive osobe i uspješne lidere i inspirirati se njihovom pokretačkom energijom.
Klub obiteljskih tvrtki osnovan je lani, a članovi se sastaju šest puta na godinu – na pet radionica i godišnjoj međunarodnoj konferenciji ‘Budućnost obiteljskih tvrtki’.
To je najsvježiji, ali ne i jedini Liderov klub kojemu je cilj umrežavanje. Iza sebe ima dva slična projekta. Studentski Lider klub pokrenut je 2006. i fokusiran je na spajanje obrazovnog sektora s potrebama realnog te okuplja najbolje studente i povezuje ih s poslodavcima. Klub izvoznika pak projekt je pokrenut 2011., a članice su hrvatske izvozne tvrtke, ali i one koje snažno podupiru izvoz, koje nositeljima vlasti i javnosti stalno skreću pozornost na potrebu poboljšanja izvoznih uvjeta. Sastaju se na četiri skupa na godinu te jednom na godišnjem skupu o stanju u izvozu. Poseban doprinos umrežavanju svojih čitatelja Lider iskazuje organiziranjem niza konferencija, koje svake godine uz postojeću ekipu okupljaju nove sudionike.
Autorice: Ivana Tarnaj i Jasmina Trstenjak