Ministar financija Zdravko Marić u subotu je istaknuo kako je Moody‘s-ovo poboljšanje izgleda za hrvatski kreditni rejting pozitivna vijest i ohrabrenje Vladi da se nastavi sa strukturnim reformama, a kazao je i da će se u ponedjeljak donijeti odluka o mogućem novom inozemnom zaduženju Hrvatske.
Agencija Moody‘s zadržala je u petak dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske u stranoj valuti na ‘Ba2‘, a u domaćoj na ‘Baa1‘, no povećala je izglede s negativnih na stabilne, što predstavlja prvi pozitivni pomak koji je ta agencija poduzela po pitanju hrvatskog rejtinga od 2007. godine.
>>>Nakon objave Moody’sa Vlada nastavlja politiku smanjenja javnog duga
Najnovije izvješće Moody‘sa Marić ocjenjuje pozitivnom viješću te konačnim korakom u ostvarenju Vladina cilja – da se prije svega stabiliziraju izgledi za rejting i otklone eventualne opasnosti od daljnjeg pogoršanja hrvatskog rejtinga.
"Analitičari i sama rejting agencija apostrofiraju nekoliko stvari - s jedne strane prepoznaju rezultate i ostvarenje našeg gospodarstva u 2016,. koje je bilo iznad svih očekivanja. Isto tako, prepoznaju napore i ostvarenja Vlade na stabilizaciji javnih financija", rekao je Marić u izjavi novinarima.
Kao najvažnije ostvarenje ističu činjenicu da je je po prvi put smanjeni udio javnog duga u BDP-u, za što je, naveo je ministar financija, uz gospodarski rast, zaslužan i element aktivacije državne imovine, kao i smanjivanje deficita.
Pritom je podsjetio je da je prvotni plan Vlade u 2016. bio proračunski deficit od 2,6 posto BDP-a te da je tehničkim rebalansom u prosincu korigiran za više od 3 milijardi kuna, odnosno na 1,6 posto BDP-a.
"U travnju mjesecu imat ćemo konačne podatke o proračunskom deficitu, koje ćemo poslati u Bruxelles i Eurostat, ali mogu već u ovom trenutku reći s prilično velikom razinom sigurnosti, ne samo da smo ispunili tih 1,6 posto, nego smo ostvarili i značajno bolji rezultat od očekivanja - prema preliminarnim rezultatima deficit opće države u 2016. je negdje na razini 1 posto BDP-a", istaknuo je Marić.
Pritom je naveo da je Hrvatska prošle godine imala primarni suficit (razliku između prihoda i rashoda proračuna bez kamata) iznad 8 milijardi kuna. Kamate su, pak, iznosile 12 milijardi kuna, pa kad se taj iznos uključi u obračun, proračunski deficit za prošlu godinu kreće se oko 3 milijarde kuna ili 1 posto BDP-a.
Sljedeći dobri koraci oko rejtinga mogući u u drugoj polovini godine
Marić je rekao i da ovo izvješće Moody‘sa u Vladi čitaju kao potvrdu da su na dobrom putu te im je ono ohrabrenje da se nastavi s provedbom strukturnih reformi kako bi se potencijalni rast gospodarstva unaprijedio i poboljšao u srednjem roku, čime bi se stvorili preduvjeti za više stope rasta, za rast zaposlenosti i konačni iskorak prema trajnoj održivosti javnih financija.
Moody‘s, naime, očekuje da će gospodarstvo u prosjeku rasti za 2,5 posto u idućih nekoliko godina, što je niže od prosjeka od 4,5 posto u pretkriznim godinama između 2000. i 2007., i neznatno niže od 2,8 posto koliko se očekuje da će rasti usporedive zemlje u središnjoj i istočnoj Europu u istom razdoblju.
Marić je podsjetio i da si je Vlada zadala kao cilj povratak investicijskog rejtinga te da treba nastaviti s isporučivanjem dobrih rezultata na gospodarskom i planu javnih financija te strukturnih reformi.
Marić je podsjetio i da si je Vlada zadala kao cilj povratak investicijskog rejtinga te da treba nastaviti s isporučivanjem dobrih rezultata na gospodarskom i planu javnih financija te strukturnih reformi.
Sada sve tri vodeće svjetske rejting agencije - Standard&Poor‘s, Fitch i Moody‘s - drže hrvatski kreditni rejting dva stupnja ispod investicijskog uz stabilne izglede.
Odgovarajući na upit kad se očekuje podizanje investicijskog rejtinga, rekao je da će se vidjeti je li to razdoblje "od godine do dvije, ili možda tri", što ovisi o "nekim drugim čimbenicima i elementima, ne samo kod nas nego i vani".
Standard&Poor‘s će uskoro ponovno ocjenjivati hrvatski rejting, no Marić kaže kako "bi više ciljao njihova izvješća u drugoj polovini ove godine, kao nešto gdje bismo trebali očekivati sljedeće dobre korake".
Početkom idućega tjedna konačna odluka o inozemnom zaduženju
Hrvatska je angažirala međunarodne banke Citi, HSBC, Morgan Stanley i Unicredit kao organizatore sastanka s investitorima u obveznice, koji je održan u petak, 10. ožujka u Londonu. Nakon tog sastanka moguće je da će uslijediti i izdanje nove obveznice.
No, s obzirom da je proces izlaska na inozemno tržište u tijeku, Marić je u subotu kazao kako ne može govoriti o detaljima.
"Krenuli smo u novo ispitivanje i istraživanje tržišta. Održali smo jučer seriju sastanaka s investitorima", rekao je, dodavši da je riječ o investitorima koji Hrvatsku poznaju dugi niz godina i investiraju u njezine obveznice.
Nova 10-godišnja euroobveznica, po njegovim riječima, namijenjena je refinanciranju hrvatskih obveznica koje dospijevaju na naplatu u travnju u iznosu od 1,5 milijardi dolara.
Najavio je da će se početkom idućega tjedna, odnosno u ponedjeljak, donijeti konačna odluka o eventualnom novom izdanju i onda će biti poznati svi detalji.