Jennifer Porter, životna trenerica, je na portalu Harvard Business Review napisala da najčešće pitanje koje joj ljudi postavljaju vezano uz njezinu profesiju treniranja lidera je o tome s kojom vrstom klijenata je najteže raditi. Ljudi najčešće misle kako su to lideri koji su neiskusni, misle da sve znaju ili pak oni koji su nasilni i omalovažavaju zaposlenike.
No, prema njezinu iskustvu u kategoriju ‘teških‘ klijenata ne ulazi ni jedna od navedenih vrsta. Smatra da najteži lideri s kojima surađuje oni koji se ne žele razumno razmišljati, pogotovo oni koji se ne žele reflektirati sami na sebe.
>>>Najuspješniji branitelji koji su postali poduzetnici predstavljaju svoja poduzeća
Najkorisnija vrsta refleksije za lidere uključuje svjesno razmatranje, te analizu vjerovanja i akcija u svrhu učenja. Razmišljanje daje mozgu priliku da napravi pauzu usred kaosa, posloži i sortira činjenice kroz opažanja, ali i uzme u obzir više mogućih interpretacija i stvori značenje.
Takav postupak pomaže učenju i formiranu načina budućeg razmišljanja i djelovanja. Za lidere je donošenje odluke ključno za njihov rast i razvoj.
Znanstvenici sa Harvarda, poslovnih škola HEC Paris i Kenan-Flagler, zajedničkim istraživanjem otkrili su da zaposlenici koji provedu na kraju radnog dana 15 minuta reflektirajući se na naučene lekcije, nakon deset dana za čak 23 posto efikasnije rade posao u odnosu na one koji nisu svakodnevno odvojili vrijeme za ‘ponavljanje‘. Dakle, ako je ponavljanje tako korisno, zašto onda to i lideri ne prakticiraju?
Neke od najčešćih pogrešaka koje lideri rade su:
1. Nerazumijevanje procesa. Mnogi lideri zapravo ne znaju kako se reflektirati. Za lidere je ključno da prouče kako treba izgledati taj proces i naučeno počnu prakticirati.
2. Ne sviđa im se proces. Reflektiranje od lidera zahtjeva da rade stvari koje im se obično ne sviđaju, to uključuje situacije u kojima moraju usporiti, stvoriti znatiželju, tolerirati kaos i nesposobnost, te preuzeti odgovornost. Takav proces može dovesti do vrijednih otkrića, a također može dovesti od osjećaja nelagode, ranjivosti i iritacije.
>>>Samo 11 posto tvrtki u svijetu spremno je izgraditi organizaciju budućnosti
3. Ne sviđaju im se rezultati. Kada lider uzme vremena za razmišljanje, obično otkrije koje stvari je napravio efikasno, a koje stvari je trebao napraviti bolje. Većina lidera brzo će odbaciti uočene prednosti i slabosti. Neki će stvoriti obrambeni stav prema procesu kada ništa ne nauče tako da rezultati zapravo i nisu od koristi.
4. Imaju predrasude prema refleksiji. Znanstvenici su proučavanjem profesionalnih golmana u nogometu otkrila je kako oni kada brane jedanaesterac ako ostanu u centu, umjesto da skoče na lijevo ili desno, imaju 33 posto veću šansu da spriječe ulazak lopte u gol. Unatoč tome većina golmana na centru gola provede samo 6 posto vremena trajanja utakmice, jer se osjećaju korisnije kada se kreću. Ista stvar je kod lidera, kada vrijeme provode pomno razmišljajući, javlja im se isti osjećaj kao kod golmana koji stoje u centru gola, a to je da propuštaju akciju.
5. Ne vide korist od toga. Od samih početaka poslovnog svijeta, vođe uče da trebaju investirati tamo gdje očekuju pozitivan povrat na ulaganje, odnosno rezultate koji pokazuju da se uloženo vrijeme ili novac isplatio. Lideri često ne vide dugoročne koristi od refleksije stoga ju izbjegavaju.
>>>Suvremeni lideri: Digitalni ili mrtvi!
Ako ste se prepoznali u navedenim greškama, možete slijediti par jednostavnih koraka kako bi poboljšali svoja opažanja.
1. Otkrijte koja su ključna pitanja, primjerice, što radite kako bi vaši zaposlenici ostvarili svoje ciljeve, kojim stvarima im odmažete ili čak sprječavate njihov napredak, što ste mogli napraviti zahvaljujući čemu bi efikasnije vodili sastanak?
2. Odaberite postupak refleksije koji odgovara vašim preferencijama. Mnogi ljudi se izražavaju kroz pisanje dnevnika. Ako vam to zvuči staromodno, dobar pristup je i svakodnevan razgovor s kolegama u kojem će te komentirati nedavne poslovne događaje, umjesto da pričate o, za posao, nevažnim temama.
3. Rasporedite vrijeme. Većina lidera ovise o svojim kalendarima. Dakle, kvalitetno rasporedite svoje vrijeme a zatim se pridržavajte tih planova.
>>>Istraživanja: Više od pola brendova ima potpuno neučinkovit marketing
4. Započnite malim koracima. Ako vam se jedan sat koji potrošite na razmišljanje čini previše, onda taj period smanjite na 10 minuta. Teresa Amabile, znanstvenica sa Harvarda, je u suradnji sa svojim kolegama otkrila da je najznačajniji okidač pozitivnih emocija i motivacije na poslu napredak u obavljanju zadataka. Budite svjesni svog napretka, pa čak i ako vam se on čini mizeran.
5. Pokrenite se. Razmišljajte, sagledajte više različitih perspektiva, razmišljajte na način suprotan od onog kakav ste imali na početku.
6. Potražite pomoć. Za većinu lidera, manjak želje, vremena, iskustva i vještina ih ometa u razmišljanju. Razmislite o tome da potražite pomoć kolega, terapeuta ili trenera kako bi bolje organizirali svoje vrijeme, pažljivo slušajte, surađujte i budite odgovorni.
Unatoč izazovima refleksije, jasan je njezin utjecaj. Važnost refleksije odlično je opisao otac modernog menadžmenta, Peter Drucker riječima: ‘Slijedi efikasno djelovanje mirnim promišljanjem. Mirno promišljanje dovest će do efikasnijeg djelovanja.‘