Preporučeno
StoryEditor

Željko Lovrinčević: Šupljine u predstavljenim planovima ekonomske politike buduće Vlade

03. Listopad 2016.

Osnovne crte ekonomske politike buduće Vlade koju je predstavio predsjednik HDZ-a i vjerojatni budući mandatar Andrej Plenković na Liderovoj konferenciji Dan velikih planova komentirao je ekonomski analitičar Željko Lovrinčević ukazujući na potencijalne i postojeće šupljine.

- Predstavljena su manje-više opća mjesta za koja se već duže od desetljeća govori da bi se trebala mijenjati. Međutim, postoji blok koji nije dovoljno naglašen, a riječ je o reformama resornog, javnog sektora. Dobar signal za započinjanje mijenjanja tog bloka bila bi promjena u broju ministarstva, rekao je za Lider Željko Lovrinčević navodeći kako bi se četiri do pet ministarstava uspješno moglo svesti na razinu uprave te poraditi na spajanju tih skupih institucija. Dodatan argument za smanjenje broja ministarstava je i činjenica da ih ostale zemlje u prosjeku imaju do 15.

Lovrinčević napominje i da je veoma bitno formirati Vladu do 15. listopada jer o tome ovisi prihodovna strana proračuna.

- Ako se Vlada ne formira do 15. listopada, prostor za neke značajnije zahvate je smanjen. Poduzetnici i lokalna samouprava neće se imati vremena prilagoditi promjenama što se tiče implementacije novih pravila oporezivanja dohotka i dobiti. Također, ako Vlada relativno brzo ne bude formirana, neće biti vremena za ponovno čitanje i javnu raspravu tih zakona te sprječavanje eventualnih nelogičnosti, smatra Lovrinčević.

Za razliku od prihodovne strane proračuna, ne govori se o onoj rashodovnoj istaknuo je u razgovoru Lovrinčević napominjući kako nema stranke koja je dobila izbore, a da im se predizborni program temeljio na rashodima.

- Zadnji je to pokušao HSLS na izborima prije pet godina i postali su izvanparlamentarna stranka, kaže te dodaje kako to dovoljno govori o okolnostima u Hrvatskoj, društvenim vrijednostima i afinitetima glasačkog tijela.

Najavu da će do 2020. godine Plenkovićeva Vlada doseći stopu zaposlenosti od 68 posto i otvoriti 180.000 novih radnih mjesta, naš sugovornik ne smatra izvedivom.

- Uz ovu dinamiku rasta od 2,5 posto godišnje, Hrvatska može stvoriti neka neto radna mjesta jer je to živo tkivo, neka radna mjesta nastaju, neka nestaju. U toj konstalaciji snaga, uz najidealniji mogući scenarij koji podrazumijeva niske cijene energenata, dramatičan rast gospodarskih partnera u okolini, potpuno rješenje izbjegličke krize, rast cijene kapitala, stabilnost ovakve sigurnosne rente u iduće četiri godine, Hrvatska može stvoriti 20. 000 tisuća radnih mjesta godišnje. Međutim, uz status quo može se očekivati otprilike 50. 000 do 60. 000 novih radnih mjesta u periodu od četiri godine. To je objektivno uz ovu dinamkinu rasta. Također, svi navedeni uvjeti mogu krenuti u suprotnom smjeru već sutra, zaključio je Željko Lovrinčević.

02. veljača 2023 09:17