7 događaja koji su mogli vratiti smješak

Istraživanja su pokazala kako Britanci 58 posto svog vremena troše na razgovor o vremenskim (ne)prilikama. Hoće li padati kiša ili ne glavna je tema za razgovor sa suputnicima u podzemnoj ili poslovnim kolegama. Iako nemam potvrdu, barem ne kroz neku studiju, o čemu to Hrvati najviše pričaju, poprilično sam sigurna da se teme uglavnom svode na kukanje oko nedostatka novca ili vremena, lopovima u državi, korupciji, političarima i općenito nepravdi. Taj moj zaključak potvrdu ima i u krajem 2009. provedenom istraživanju Gallupa koje je pokazalo kako su Hrvati najnezadovoljniji narod u regiji.

Bez obzira na to što država zasigurno nije u sjajnoj poziciji i što Google upitate li ga za pojam 'dobar znak' izbacuje više informacija o ljubavnim odnosima nego o gospodarskim vijestima postoje ipak i neke svijetle točke prve polovice ove godine.

1. Godina je započela viješću o izboru Ive Josipovića za predsjednika države. Bez obzira na to što postoji i velik broj građana koji mu nisu poklonili svoj glas, s obzirom na poprilično šaroliku grupicu kandidata za budućeg predsjednika, mislim da je zemlja mogla odahnuti imenovanjem Josipovića na čelo države. Krasno je kada ne morate pokrivati uši i oči kada vas državnik predstavlja po svijetu.

2. Kriza je spustila cijene stanova- kako onih za kupnju tako i podstanarskih. Dobro rentijeri i građevinari zasigurno nisu skakali do neba, ali s obzirom na to da je kvadrat stana u nekim europskim metropolama jeftiniji nego u Zagrebu svima koji su u dobrim odnosima sa svojom bankom pad cijene kvadrata sigurno je bila dobra vijest. Također, stisnute kućne budžete pad cijene najma stanova barem je malo rasteretio.

3. Ukidanje harača od dva posto na plaće manje od šest tisuća kuna. Srpanj dakle donosi neko rasterećenje s ciljem poticanja potrošnje, a koliko god neveliko bilo više je nego dobrodošlo.

4. Zajam Svjetske banke od 26 milijuna eura za učinkovitije pravosuđe trebao bi pomoći u osiguravanju neovisnijeg, transparentnijeg i profesionalnijeg pravosudnog sektora, a nakon skupštine EBRD-a u Zagrebu osigurano je 45 milijuna eura za jačanje konkurentnosti hrvatskih tvrtki. Sredstva bi trebala biti uložena u financiranje realnog gospodarstva i unapređenje ekoloških, zdravstvenih i sigurnih standarda u poslovanju.

5. Procjena guvernera Rohatinskog kako je pad zaustavljen i slijedi stagnacija možda ne zvuči sjajno, ali moglo je i gore.
6.Sindikati su prikupili više od 700.000 potpisa građana za zahtjev za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o radu, što je, slagali se vi s referendumom ili ne, ogroman uspjeh i dokaz da ipak ima volje za promjene.

7. Europska unija dala je zeleno svijetlo za poglavlja Pravosuđe i temeljna prava, Tržišno natjecanje i vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku a ukoliko budemo dovoljno sposobni mogli bi povući barem nešto od 2,2 milijarde eura sredstava u fondovima Unije koji nam se otvaraju

Iako ovo nisu apsolutno fantastične super turbo vijesti, u skromnoj ćemo se godini morati i s time zadovoljiti. One kojima ovo ne pomaže ni malo možda oraspoloži vijest da je Hrvatska uvrštena među 11 novih zemalja koje su ušle u program izdavanja neuseljeničkih viza koje omogućuju privremeno ili sezonsko zapošljavanje u SAD-u. Probajte tamo.