Hitrorez, koji zapravo nikad nije ukinut, ponovno se vraća?!
Velikim škarama Ivo Sanader prerezao je 2006. crveni natpis ‘Trošak gospodarstvu’ otvarajući tako službeno projekt Hitrorez koji je trebao ukinuti od 20 do 40 posto suvišnih i besmislenih propisa, pojednostaviti oko 40 posto propisa, značajno smanjiti korupciju te vrlo važno- stvoriti sustavno rješenje za efikasno donošenje novih propisa.
Posebna jedinica od 250 stručnjaka završila je s prvom fazom u lipnju 2007. donijevši 799 preporuka o ukidanju nepotrebnih propisa, a posao je dalje prebačen na Ured za koordinaciju sustava procjene učinka propisa. Od tom se Ured baš i nije puno čulo, sve dok ga Jadranka Kosor, nakon odlaska Sanadera, u kolovozu 2008. nije ukinula. Iz mrtvih ga je odlučila vratiti ove godine najavivši to u Programu gospodarskog oporavka.
I sve je to super, i sve je za pet, ali ispostavilo se da taj Ured zapravo tehnički i nije bio ukinut. Tako njegovo ponovno oživljavanje u ‘mjerama za spas’ zvuči zbilja deplasirano. Otprilike kao i stavljanje pune primjene OIB-a u krizne poteze- porezni broj nije nikakvo čudo svjetsko i trebao bi se samo naprosto početi primjenjivati.
Kako su nam pojasnili u Vladinom Uredu za odnose s javnošću ukinut je Ured za koordinaciju sustava procjene učinka propisa, a njegovi su poslovi prebačeni u Ured za zakonodavstvo. Da bi stvari krajnje podjednostavili, u tom su Uredu za zakonodavstvo osnovali Odjel za razvoj sustava i koordinaciju učinka propisa. Zatim su u Odjelu ustrojena radna mjesta savjetnika na koja su raspoređeni državni službenici iz pojedinih ministarstava. Iz čega proizlazi (kada se eliminiraju silni uredi, odjeli, koordinacije i slično) da Hitrorez nikad nije ukinut, ali da se vjerojatno s tolikim elanom radilo na pojednostavljivanju propisa da to naprosto nismo primjetili.
Još jedan dokaz da je projekt cijelo vrijeme u funkciji (iako bez objave nekih konkretnih poteza i rezultata, imena ljudi koji ga vode i koji su za njega odgovorni) jest činjenica da je u trenutku navodnog ukidanja (a u vrijeme rebalansa i štednje) za Ured izdvojeno 2,5 milijuna kuna, još 10 je trebalo stići iz fondova EU, a sredstva su osigurana i iz državnog proračuna za 2010. godinu. Toliko o pompoznim projektima, spasu, mjerama i uredima.
