U životu i političkoj praksi puno puta se dogodilo da čovjek ima mišljenje iza kojeg ne stoji - pojasnio je Luka Bebić kako bi opravdao svoje kolege koji su protiv izmjena Zakona o trgovini, ali ipak su za izmjene glasovali. Neobičan Bebićev poučak teško nam je razumljiv jer ako čovjek ima mišljenje kako je moguće da iza njega ne stoji?No, letimičnim pogledom na neka zbivanja u Hrvatskoj ubrzo dolazimo do zaključka da smo živjeli u zabludi i da treba slušati starije jer oni znaju što govore.
Ministar Bajs, recimo, glasao je protiv umjetne oplodnje, iako je upravo na taj način dobio prinovu u obitelji. Premijerka Kosor rekla je kako je jednoglasno odlučeno da se Inine dionice iz braniteljskog fonda prodaju- čime je Mol postao najveći pojedinačni vlasnik, ali sada tvrdi da je bila protiv. Također, bila je prisutna kada su se Molu odobrila veća upravljačka prava, pa bi sada mijenjala zakon o privatizaciji Ine za koji neće tražiti mišljenje Europske unije. Pardon, ipak hoće.Što možemo zaključiti iz dosad viđenog? Možemo zaključiti da većina Hrvata želi da trgovine rade od 0 do 24, ali glupo im je to javno reći da se Crkva ne uvrijedi jer ipak smo mi jedan katolički narod. Neki ljudi žele imati djecu, spremni su na umjetnu oplodnju, ali valjda misle da je to nešto prosto da bi se o tome javno razgovaralo u Saboru.
Svi žele da dođu strani investitori, daju nam hrpu novca koji će se, kako se čini, barem djelomično izgubiti na putu do proračuna, ali da im mi za taj novac ne damo ništa. Nešto slično kao i turizam- želimo prihode, ne bi baš da svi ti gosti i dođu, ali apsolutno smo za to da nam novac pošalju, a svoj odmor provedu negdje drugdje. Ina nije predana Molu, ona mu je prodana. Je li uopće trebala biti prodana, ako je - koliko je za nju trebalo biti plaćeno te tko će kompanijom upravljati trebalo se odlučivati onda kada su ta pitanja bila na stolu. Izmjene zakona o Ini kojim će Molu biti onemogućeno da stekne više od 49 posto vlasništva su mazanje očiju javnosti. Mol sada, i kada nema 49 posto vlasništva, ima veća upravljačka prava što se iz sastava Uprave Ine u kojoj odlučujuću riječ ima predsjednik Uprave kojeg imenuje Mol, jasno vidi. Nikakve izmjene zakona neće to promijeniti. Poticati slobodu tržišta, a zatim sve što se političarima (sa nekoliko godina zakašnjenja) ne svidi mijenjati pod sloganom ‘štićenja nacionalnih interesa’ je neozbiljno za jednu uređenu državu u kojoj treba funkcionirati tržište i vladavina prava. I vodstvo koje zna što radi i za svoje postupke preuzima odgovornost. S obzirom na to da u Hrvatskoj ne postoji nikakav dokument, zakon, pravilnik ili uredba koji razlučuju što je, a što nije, nacionalni interes osuđeni smo na to da vladajuća garnitura od slučaja do slučaja odlučuje što je naš interes, ali da isto tako to mišljenje može u bilo kojem trenutku promijeniti. Nekoliko puta.To je valjda barba Luka mislio pod onim ‘čovjek ima mišljenje iza kojeg ne stoji‘. S obzirom na sve izneseno, svatko s imalo zdravog razuma mora zaključiti da tu nešto ozbiljno ne štima. I sada dolazimo do toga da nismo svi ‘zdravi‘. Pojašnjenje dakle treba potražiti u medicinskom leksikonu.
Naime, promjene mišljenja i ponašanja, kažu psiholozi, često su povezani s depresijom.Depresija je prema definiciji stanje u kojem se javlja gubitak osjećaja zadovoljstva, snage i energije, javlja se osjećaj straha, besperspektivnosti i bezizglednosti što prate i promjene sna, apetita i mišljenja. Dakle, mnogi bi se na političkoj sceni mogli pronaći u tom opisu. Depresivne osobe više nisu zainteresirane za aktivnosti koje su ih ranije veselile i u kojima su uživale (izvlačenje novca iz državnih tvrtki uz namještanje poslova podobnima gdje god se stigne). Uz to mimike daju sliku zdvojnosti i tjeskobe, neki bolesnici plaču, a neki su uzbuđeni i zaplašeni, stalno zapitkuju o svojoj bolesti i traže pomoć (pozivaju oporbu da svi zajedno sjednu i uvedu Hrvatsku u EU, brinu se da stiže crvena Hrvatska, spominju britve i egzekucije). Tipično, depresivne osobe imaju slabiji apetiti, no depresija se može manifestirati i pojačanim apetitom i porastom tjelesne težine (pretraživanjem interneta vrlo je lako moguće pronaći fotografije koje potkrepljuju i taj simptom).
Depresivni bolesnik može imati ukočeno držanje, bez spontanih pokreta, pogled u stranu i prema dolje (bilo koji govor u posljednje vrijeme). Uz to, javlja se psihomotorna usporenost - kretnje su također usporene, a rečenice kratke i oskudne.Mnogi depresivni bolesnici imaju poteškoće koncentracije ili smanjenu sposobnost mišljenja (aha!). U vrlo teškim slučajevima depresije pacijenti mogu razviti psihotične simptome, kao što su priviđanja (Hrvati zapravo žive bolje nego prije). Javljaju se i sumanutosti (pogrešna vjerovanja koja nemaju svoju potvrdu u stvarnosti, lažna uvjerenja, zablude nastale na nerealnoj osnovi i nedostupne racionalnoj korekciji) i halucinacije (izvest ćemo zemlju na pravi put, bit će nam bolje, rast će izvoz, investicije i plaće). Dakle, riječ je o ozbiljnom, medicinskom, poremećaju. A lijepo su nas učili da bolesnima treba pomagati i da se ne smijemo izrugivati nekome radi njegova hendikepa. No, koliku moć u ovoj zemlji imaju oni koji ‘misle, dakle nisu‘ apsolutni je ‘medicinski fenomen‘.