U natječaju za 'osobu 2007.' izbori za Sabor pobijedili burzu

Piše: Miodrag Šajatović
[email protected]

 U ovo vrijeme organizatori mnogobrojnih izbora za najosobe godine naganjaju članove jednako tako mnogobrojnih žirija da napokon ispune odavno poslane upitnike. Kolege iz Kapital Networka mudro su podijelili glasačke obveze u dva dijela. Nakon što su izvukli glasačke listiće za proglašenje hrvatskih najposlovnjaka za 2007., članovima žirija poslali su novu obavezu - izbor regionalnih lidera. A prijatelj iz Media servisa jučer je provjeravao jesam li napokon poslao svoju kombinaciju političara, biznismena i glazbenika 2007. Sva sreća da se rezultati šalju poštom, pa je ona bila izgovor za probijene rokove... I ova se rubrika može pohvaliti da ima izbor za osobu koja je obilježila poslovnu 2007. 'Jednočlani žiri' radi ga prema uzoru na magazin Time, koji je 1995. za osobu godine proglasio - kompjutor. Kad se takav pristup primijenio na hrvatsku ekonomiju, tijekom godina za 'osobu' godine proglašavani su nelikvidnost, nezaposlenost, PDV, državna jamstva, vanjski dug... Prošle godine izbor je pao na 'gospođu korupciju'.

Za 2007. u najužem izboru bila je - burza, ali je u finišu ipak poražena od daleko važnije osobe/pojave: parlamentarnih izbora. Prije objašnjenja zašto su za hrvatsku ekonomiju i biznis izbori bili važniji od burze, koja je u 2007. doživjela svoje zvjezdane trenutke, mali osvrt na 'osobu 2007. godine' - korupciju.
Kolumnisti imaju jednu samobrambenu naviku. Ne čitaju svoje stare tekstove, pa često ne moraju priznati koliko su bili u krivu ili naivni. Prije godinu dana u ovoj sam rubrici napisao: 'Sanaderova jedina šansa za privlačenje biračkog tijela jest uvjerljiva borba protiv korupcije.' Pokazalo se da je birače bilo moguće obraditi i bez stvarnog obračuna s korupcijom.

U kombinaciji s brojnim 'zaslađivačima' (omogućavanje velikih zarada na preprodaji državnih dionica, ponovnim otvaranjem radova na Pelješkom mostu, darovima najrazličitijim interesnim skupinama...), bilo je dovoljno osuditi vozača ministra Kalmete i teatralno u dugotrajni istražni zatvor smjestiti tri potpredsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju. Za pobjedu na izborima nije trebalo ići ni šire ni dublje. Vratimo li se izboru za 2007., mnogo je argumenata da se za 'osobu godine' proglasi burza, odnosno hrvatsko tržište kapitala. Ono je u ovoj godini doživjelo svoje zvjezdane trenutke. Čekalo se 15 godina od ponovnog početka rada burze da bi se stvorila euforija u kojoj će ljudi u redovima pred bankarskim šalterima čekati na upis dionica T-HT-a.

Kolega Tomislav Birtić upravo nam je donio prve primjerke svog Dnevnika malog ulagača, u kojemu priznaje da su i najveći amateri mogli biti pobjednici na burzi. Izbori za Sabor ipak su jače i dublje obilježili 2007. od burze. Krunska prednost izbora svodi se na činjenicu da je upravo predizborna utrka određivala kretanja na burzi. U prvoj polovini 2007. opći je optimizam bio u fazi buma. Potvrđivali su to i stalni rezultati HLIPO indeksa poslovnog optimizma. Isplatama umirovljenicima i drugim podgrijavanjima osobne potrošnje Sanaderova je vlada navukla rast BDP-a na više od šest posto. To je stvorilo kratkoročno platežno sposobnu potražnju, koja je davala puls cijeloj nacionalnoj ekonomiji.

Svi su se sektori više-manje okoristili predizborno pregrijanom konjunkturom. Kad je u jednom trenutku izgledalo da će SDP pobijediti na izborima, strah od poreza na kapitalnu dobit koji je promovirao tadašnji premijerski kandidat Ljubo Jurčić potaknuo je pad burze. Jednako kao što je predizborno vrijeme donijelo optimizam, tako je postizborno otrežnjenje okrenulo na pesimizam, pa je Lider-Hendalov indeks poslovnog optimizma nakon dvije godine došao na rub prevladavajućeg pesimizma poslovne zajednice. Slične trendove bilježe i rezultati Eurobarometra među najširim uzorkom stanovništva. Izbori su 'osoba godine' i zato što će njihov rezultat u vidu više ili manje neprincipijelnih koalicija odrediti sastav i program nove hrvatske vlade.