‘Otkucava vrijeme do klimatske katastrofe. Svijet od vas očekuje više od polumjera. Posljedice odluka koje ćete donijeti ovdje osjećat će se stoljećima‘. Ovih je dana to poručio glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon na konferenciji o klimi u Parizu na kojoj predstavnici 196 zemalja pregovaraju/razgovaraju o klimatskom sporazumu za razdoblje nakon 2020. i obuzdavanju globalnog zatopljenja na manje od dva Celzijeva stupnja.
Ki-moon je pozvao sve zemlje da do kraja tjedna postignu čvrst sporazum o ograničenju globalnog zagrijavanja i smanjenju emisija štetnih plinova te usmjeravanju gospodarstva na zelenu energiju. Ili drugim riječima, poručio je: ozelenite se ili tik-tak, tik-tak – bum!
Mnogi su na konferenciji izgovarali velike riječi. Naglašavala se potreba za rješavanjem klimatskih promjena, promišljanja o budućnosti i djeci te isticala nužnost okretanja obnovljivim izvorima energije. Činjenica je da u obnovljivim izvorima energije leže prilike za smanjenje negativnog utjecaja na klimu. A da ne govorimo o rastu baziranom na čistim radnim mjestima, razvoju novih industrija i inovativnih tehnologija. Čista energija je budućnost i mudra investicija. I svatko tko kaže drugačije laže. Da, globalno zatopljenje se događa – s nama ili bez nas, ali baš da ga čovjek mora ubrzati, ne mora. Recite da su to teorije urote, prijevara, nazovite kako želite, ali prijetnja je realna iako nam se čini dalekom. Stoga je pred svijetom na konferenciji u Parizu najveći izazov pred kojim se čovječanstvo ikada našlo, koliko god ovo zvučalo kao pretjerivanje.
Pogledajte statistiku. Ne ponašamo se odgovorno prema planeti na kojoj živimo, a ona nas zbog toga kažnjava. Svježija studija znanstvenika iz nekoliko zemalja: Njemačke, Cipra, Saudijske Arabije, kao i prestižnog sveučilišta Harvard, pokazala je da se u svijetu svake godine dogodi čak 3,3 milijuna smrtnih slučajeva, kao izravna posljedica onečišćenja zraka. Kina ima najviše žrtava, 1,4 milijuna godišnje, Indija ima 645 tisuća, a Pakistan 110 tisuća. Zagađenje zraka ubija više nego HIV i malarija zajedno, a nastavi li se postojeći trend upozoravaju da će se do 2050. broj smrti udvostručiti. Jedno starije Nasino istraživanje, uz područje istočne Kine, sjeverne Indije i Indonezije, u zemlje u kojima zbog zagađenja zraka umire veći broj ljudi svrstalo je i Hrvatsku.
Bile brojke točne iz ove ili one studije, činjenica je da sat otkucava. Ali nije nam taj bum tako blizu, zar ne? Pa ne moramo razmišljati o tome, zar ne? Možemo se nasmijati i proglasiti teorijom urote. Ako ne vjerujete znanosti, pogledajte malo po planeti. Kalifornija ima neke od revolucionarnih zakona o zaštiti okoliša u SAD-u. Dobivaju 40 posto energije iz obnovljivih izvora i 40 posto su energetski učinkovitiji od ostatka zemlje. Predvode u poljoprivredi, turizmu, industriji zabava, visoke tehnologije, biotehnologije, i, naravno, zelene tehnologije. Spominjem Kaliforniju jer je njen bivši guverner, glumac i političar Arnold Schwarzenegger, žestoki zagovornik zelene energije i često svoja stajališta i mišljenje objavljuje na društvenim mrežama. Gdje je danas nekad siromašna Danska? Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji u Danskoj iznosi 26 posto, od čega 40-ak posto dolazi iz energije vjetra. Danas su svjetski lider u razvoju novih tehnologija i imaju jedan od ambicioznijih planova: do 2050. žele svu energiju dobivati iz obnovljivih izvora. Sve veći broj zemalja, kao što su Švedska, Island ili Škotska, teži prelasku na 100 posto obnovljive izvore.
Taj put može odabrati i Hrvatska. Još uvijek stigne. Taman uoči konferencije o klimi u Parizu Greenpeace je u suradnji sa stručnjacima s Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Zelene energetske zadruge objavio vrlo detaljnu analizu, odnosno prijedlog scenarija prema energetskoj neovisnosti Hrvatske i prelasku na 100 posto obnovljive izvore energije do 2050. bez ikakvih ekonomskih gubitaka. Istakli su da bi u nova proizvodna postrojenja trebalo investirati 13 milijardi eura, a analiza pokazuje i da bi se tijekom tranzicije smanjio uvoz energenata, čime bi se uštedjelo četiri do pet milijardi eura godišnje. Utjecaj na porast BDP-a bio četverostruk u odnosu na porast cijena energetskog sustava, otvorilo bi se 65.180 novih radnih mjesta, čak 192 tisuće ako se uključe radna mjesta za proizvodnju biogoriva, izbjeglo bi se i 1,8 do 1,9 milijuna tona emisija CO2; neke su to od procjena i prednosti koje navode. No Hrvatskoj treba nova energetska strategija i neki novi, sposobni ljudi, vizionari koji će voditi drugačiju energetsku politiku, ljudi koji nisu prespavali promjene u svijetu. Cijeli svijet treba drugačiju strategiju.
Schwarzenegger je u jednoj svojoj objavi na društvenim mrežama, koja se proširila internetskim bespućima, zorno opisao pred kakvim se izborom svijet danas nalazi: ‘Ispred vas su dvoja vrata. Iza vrata broj jedan je prostorija u kojoj se nalazi automobil na benzin, a iza vrata broj dva je identična prostorija, ali s električnim automobilom. Oba motora rade punom snagom. Motor se ne može isključiti. Želim da odaberete jedna vrata, uđete u sobu i u njoj ostanete sat vremena. Koja ste vrata odabrali? Broj dva, zar ne? Vrata broj jedan su fatalni izbor‘. Treba li što dodati? Ili možda još jednom upozoriti: tik-tak, tik-tak – bum!