Kanibali i filantropi
StoryEditor

Bolja je i siva ekonomija nego nikakva

23. Srpanj 2010.

Potpuno očekivano, ali sada i brojčano artikulirano. U Svjetskoj banci su, naime, izračunali da je broj onih koji rade u sivoj zoni lani povećan za 50 posto pa ih je sada čak 150 tisuća. Bilo bi uistinu čudno da nije tako. S obzirom na razvoj situacije možemo samo očekivati daljnje bujanje. Rastuća nezaposlenost poznata je kao efikasno ‘gnojivo‘ za ovo sivo cvijeće. Negativne strane sive ekonomije poznate su svima, a posebno državnom proračunu ili onima koji se trse biti pošteni poduzetnici, poslodavci itd. Međutim, kada stvari krenu nizbrdo percepcija o mnogim stvarima se mijenja. Bolje je živjeti i raditi u sivoj nego u crnoj ekonomiji, odnosno uopće ne živjeti. Nažalost, ovaj kratkoročni recept je dobar samo za sretnike koje će iz bolesničke postelje izvući čudesno ozdravljenje. Većini će, ako stvari generalno ne krenu na bolje, siva zona biti samo intermezzo na putu prema dolje.

Ipak, ne valja podcijeniti ljudski nagon za samoodržanjem i životom. U određenoj mjeri siva ekonomija može imati i neke pozitivne efekte. Ljudi novac zarađen ‘na crno‘ troše i tako povećavaju potražnju. Dinamizira se umrtvljena gospodarska aktivnost i koliko-toliko održava životni standard ljudi. U krajnjem slučaju, može se pretpostaviti da će se kapital akumuliran u sivoj zoni iskoristiti za nove poslove ili ako ništa drugo trošiti u legalnoj ekonomiji.

Glavni je gubitnik država jer joj sve više izmiču, ionako pretanki, proračunski prihodi. Sve veći broj nezaposlenih smanjuje potrošnju, a velik dio zaposlenika u dogovoru s poslodavcima prelazi u nižu platežnu skupinu, dok ostatak plaće prima na crno ili raznim kompenzacijama.... Sve to skupa podrazumijeva manja davanja za poreze, mirovinsko i zdravstveno osiguranje, odnosno još manje novca u proračunu.

Situacija se sasvim lijepo (i sve brže) vrti  u začaranom krugu za koji Vlada ni kreatori ekonomske politike očito nemaju nikakvog lijeka. Novac koji se skupio kriznim porezom  nedovoljan  je za krpanje rupa, no zato je doveo do veće porezne evazije, povećane nezaposlenosti, manje kupovne moći....Zanimljivo bi bilo staviti sve brojke na papir pa podvući crtu...

Neslužbena ili siva ekonomija može pomoći da gospodarstva (tj. stanovništvo, iako promatrajući politički diskurs ta kategorija ne zaslužuje poseban ekonometrijski tretman) lakše prožive krizu - ali samo ako je njezin udio u bruto društvenom proizvodu mali (oko desetak posto) ili ako je pak jako velik (veći od 20 posto), proizlazi iz prošlogodišnjeg izvješća Deutsche Bank. Mi samo sada definitivno u gornjem razredu s 20-ak posto. Dobra vijest? Nažalost ne.

Autor istraživanja kaže da ‘ne može točno odgovoriti‘ zašto su zemlje s velikom ili malom sivom ekonomijom u krizi prošle bolje od onih s prosječnom razinom. Osim toga, mi imamo i puno drugih  ozbiljnih problema koji u kombinaciji sa sivom ekonomijom ne mogu izaći na dobro. Slično kao i Grčka koja je također po kriteriju visoke sive ekonomije od 25 posto ‘uspješna‘. Uz to je i samo malo prezadužena.

No, vrijeme preživljavanja ne bira sredstva. Iako produžava život nezaposlenima, a nekima se možda i posreći pa im posluži kao odskočna daska, činjenica je da siva ekonomija ovako krhku državnu blagajnu kao i konkurenciju koja radi ‘na bijelo‘ još brže gura prema propasti. Kvalitetno rješenje koje će omogućiti dugoročno opstanak svima treba doći s vrha, a ne s dna piramide. Samo...šteta što u Hrvatskoj nema dovoljno velikih škara koje bi mogle, primjerice, srezati deficit na održive razine. Ili bilo što drugo.

22. svibanj 2024 19:45