Četiri fakinarije iz Zakona o zemljišnim knjigama
Ucjenjivanje stranaka u Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zagrebu, a vjerojatno i u drugim sudovima u Hrvatskoj, omogućuju zakonske odredbe svjesno i namjerno formulirane tako da suce i sudske referente potiču na samovolju i korupciju
Piše: Ivica Grčar
[email protected]
Kao što sam najavio u prošlom broju, evo slučaja čitatelja (podaci u redakciji) kojega su pokušali ucijeniti u Gruntovnici, tj. Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zagrebu. Tražili su od tog čitatelja - ako želi da se njegov predmet napokon počne rješavati - da potpiše izjavu kako se neće žaliti na postupak u kojemu u prijašnjih nekoliko godina na njegovu prijedlogu za upis vlasništva nitko nije ništa radio.
Četiri zamke
• ?sud odbacuje nekompletan prijedlog za upis vlasništva
• ?odbačeni nekompletni prijedlog nakon dopune dobiva novi broj (redoslijed)
• ?propisana obveza dopune nekompletnih prijedloga za vrijeme 'sudskih ferija'
• ?sud iznimno može (znači i ne mora) pozvati predlagatelja da dopuni nepotpuni prijedlog za upis
Takvi postupci sudskih službenika dovode u pitanje vjerodostojnost isprava iz zemljišnih (vlasničkih) knjiga u Hrvatskoj. Najgore je pritom što takvo neetično ponašanje sudskih službenika zapravo nije nezakonito, što upozorava na nužnost kompetentnih promjena propisa o zemljišnim knjigama.
Spomenuta ucjena dogodila se prije dva i pol tjedna, kad je čitatelj došao u Gruntovnicu pitati zašto dosad nije dobio rješenje o upisu u zemljišne knjige. Referentica mu je objasnila da je njegov prijedlog za upis odbačen jer je bio nepotpun. Zašto čitatelju nije dostavljeno rješenje o odbacivanju, referentica nije znala objasniti. Ne bi se smjelo dogoditi da stranci kažu da su pokušali dostaviti joj rješenje i da dostava nije uspjela, a da dostavnice o neuspjeloj dostavi nema u spisu.
Samovolja službenika dovodi u pitanje vjerodostojnost zemljišnih knjiga, a omogućuju je četiri zakonodavne fakinarije u 'izmjenama i dopunama' Zakona o zemljišnim knjigama iz 2004. i 2007. U prvoj izmjeni Zakona o zemljišnim knjigama (NN 100/04), u članku 109. dodane su stavke 6. i 7. kojima je propisano da će sud odbaciti nekompletan prijedlog za upis vlasništva i da se odbačeni nekompletni prijedlog nakon dopune može podnijeti ponovno, ali ne više pod starim brojem, nego pod novim (redoslijedom rješavanja).
Tri su podvale u tim dopisanim odredbama. Nepotpune prijedloge sud odbacuje i statistički prikazuje kao riješene premda se nije riješilo ništa, jer svi nepotpuni prijedlozi bit će dopunjeni i ponovno podneseni na upis. I druga je u tome da, primjerice, za prijedlog za upis podnesen 2005. koji je bio nepotpun i sud ga je odbacio stranka dozna dvije-tri godine poslije. I nakon toga stranka podnosi novi upotpunjeni prijedlog koji 'dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu pripada prema času kad bude podnesen'. To znači da je moguće i da se u međuvremenu podnese drugi zahtjev i da taj zahtjev ima prvenstvo.
Birokracija zazire od javnosti
U rubrici 'Pravda za sve' očito ću često biti prinuđen objašnjavati da 'do zaključenja Lidera odgovor na novinarski upit nisam dobio'. To me neće obeshrabriti. Za mjesec, dva ili tri - birokracija će ipak morati odgovoriti na novinarski upit.
Tek da se zna, pitanje o današnjoj temi uputio sam Nives Radišić, predsjednici Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Zagrebu, još prošli tjedan, 15. siječnja, ali odgovora nema. Isti dan uputio sam upit i ministru Primorcu o otvorenom pismu u kojemu ga informatičari pozivaju na odgovornost zbog propusta u razvitku informatičke djelatnosti u Hrvatskoj i izostale normizacije u javnoj nabavi softvera i povezanih usluga, o čemu ću pisati u idućem broju.
No najprozirnija je treća podvala. Izmjene Zakona objavljene su 20. srpnja 2004. i stupile su na snagu 28. srpnja. A u članku 10. tih izmjena kaže se da su nekompletne prijedloge za upis zaprimljene do stupanja na snagu toga zakona podnositelji dužni upotpuniti u roku od 30 dana.
U razdoblju tzv. sudskih ferija, od 28. srpnja do 27. kolovoza 2004., većini stranaka i njihovih zastupnika, razumljivo, nije uspjelo 'upotpuniti prijedloge u roku od 30 dana'. To nije smetalo da se na temelju te zakonske 'fakinarije' odbaci više tisuća prijedloga i statistički lažno prikaže učinkovitost koje zapravo nije bilo.
I onda je u listopadu 2007. slijedila četvrta zakonodavna fakinarija, nove izmjene Zakona o zemljišnim knjigama (NN 107/07). Njima je propisano da sud iznimno može pozvati predlagatelja nepotpunog prijedloga da dostavi isprave ako je nedostatak takvih priloga jedina zapreka da se udovolji prijedlogu za upis.
Fakinarija je u formulaciji 'sud može'. To znači i da ne mora. Dvije su stranke podnijele nepotpun zahtjev, 'simpatičnu' će sud pozvati da upotpuni, a onu drugu neće i taj će se prijedlog odbaciti. I u oba je slučaja sve po zakonu. Lako je pretpostaviti kako stranke mogu steći 'simpatije', pokazuje to optužba gotovo devet mjeseci nakon već zaboravljene akcije USKOK-a 'Gruntovec'.
Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme u postupcima žalbi ili u upravnim sporovima protiv rješenja o porezu, prirezu, doprinosima, rješenjima o izvlaštenju, rješenjima regulatornih agencija ili rješenjima u upravnim postupcima raznih uknjižbi, osobito upisima vlasničkih prava itd.
Tragom vaših napisa, u 'Pravdi za sve' ukazivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako podržati čitatelje Lidera kao pojedince u njihovim neravnopravnim sporovima s glomaznom državnom upravom.
Kontakt:
mail: [email protected]
tel. 01/6333-524
adresa: Ivica Grčar, Lider,
Savska 41, 10.144 Zagreb
