Promjene na računima u poslovnim bankama bez znanja klijenta
Sve više čitatelja pita kako je moguće da se na njihovim računima u poslovnim bankama događa nešto neočekivano, na što kao korisnici računa ne mogu utjecati.
piše Ivica Grčar
[email protected]
Javio se čitatelj koji upozorava da su u banci u kojoj ima poslovni račun bez njegova znanja promijenili redoslijed naplata po zadužnicama. Banka je svojom okružnicom retroaktivno promijenila kamatne stope čitatelju koji je i korisnik kredita. Pritom su kao razlozi povećanja kamata navedeni porast kamatnih stopa na domaćem tržištu novca (iako je kredit vezan za euro), trošak rizika financiranja Republike Hrvatske itd., uglavnom sve razlozi koji nisu predviđeni ugovorom o kreditu.I prije se javljalo više čitatelja koji su postavljali pitanje kako je moguće da se na njihovim poslovnim računima u bankama događa nešto neočekivano, na što kao korisnici računa ne mogu utjecati. Nekad se nije toliko poslovalo putem poslovnih računa otvorenih u bankama.
Natrag na gotovinu Plaće su nekad isplaćivane na blagajnama poduzeća u gotovu novcu, s time da plaća nije mogla biti isplaćena ako prethodno nisu bila podmirena sva davanja iz plaće. Tada su zaposleni imali potpunu kontrolu nad isplaćenom plaćom, a račune u bankama otvarali su dobrovoljno. U međuvremenu, sve je ‘osuvremenjeno’ i plaće se više ne isplaćuju primitivno u gotovu novcu na blagajnama trgovačkih društva ‘na ruke’ zaposlenicima, nego obvezno svima na račune u bankama. Prvo je zakonski nametnuta obveza otvaranja računa u banci. Najčešće su banku birali isplatitelji plaća u skladu s poslovnim ugovorima koje su imali zaključene s bankama, a ne zaposlenici.
Narušeno povjerenje u platni promet
Čitatelj kojemu su zadužnice naplaćene bez njegova znanja promijenjenim redoslijedom naplate obavio je uvid u očevidnik o redoslijedu plaćanja.
Utvrdio je da je njegova banka Fini dostavila neistinite podatke, čime je počinjena teža protupravna radnja koja ugrožava stabilnost i postojanost provođenja ovrhe na novčanim sredstvima, ali i povjerenje u platni promet u Republici Hrvatskoj. Čitatelj je o svemu obavijestio i HNB, pa se čeka odgovor Središnje banke.
Nakon uvođenja obveze primanja plaće isključivo putem računa u bankama postupno je ozakonjen i mehanizam tzv. blokade računa, odnosno zapljene sredstava s računa dužnika na temelju vjerodostojne isprave. Te zapljene događaju se bez znanja korisnika računa. I tako su građani, osobito oni koji žive isključivo od osobnog rada i plaće, ostali izloženi zapljenama sredstava na svojim računima u bankama.Najčešće se događa da klijent dođe na bankomat, ali umjesto novca izađe papirić na kojemu piše da se javi u svoju banku. Kada dođe u banku, ondje mu objasne da mu je Fina blokirala račun. Ispričala mi je kolegica da je na šalteru u Fini slušala čovjeka koji je, u pratnji supruge i malog djeteta u kolicima, došao pitati zašto mu je blokiran račun i zbog čega ne može do svojeg novca.
Službenica Fine rekla mu je da ima nepodmiren višegodišnji dug od 100-tinjak kuna, koji je uvećan za još 300-tinjak kuna troškova naplate. Na to je čovjek ljutito pitao zašto taj iznos onda nisu ‘skinuli’ s računa bez nepotrebne blokade s obzirom na to da je na računu bilo dovoljno novca. Na to je slijedio službeničin odgovor: ‘Prema zakonu’ i bla, bla...'
Monopol na platni promet Pojednostavnjeno, najprije blokada radi zapljene, a onda se korisnik računa u banci može žaliti sudu zbog recimo spornog duga za koji nije ni znao. A sudski postupak u sustavu hrvatskog sudstva s obzirom na efikasnost i brzinu sudova ima prizvuk neslane šale. Nitko nije siguran od blokade koja se provodi bez znanja korisnika računa.Dugo se kod nas platnim prometom bavila posebna institucija osnovana 60-ih godina prošlog stoljeća iz dotadašnje službe u Središnjoj banci. Promjenom političkog i gospodarskog sustava 90-ih godina trebalo je ukinuti monopol na obavljanje platnog prometa i uspostaviti zakonski okvir da se platnim prometom mogu baviti sve poslovne banke.Kad je takav zakon napokon donesen, praktično nijedna poslovna banka u Hrvatskoj nije bila osposobljena za obavljanje platnog prometa. I posao platnog prometa sve su banke ugovorima povjerile istoj instituciji čiji je monopol tobože ukinut.
Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedince u njihovim neravnopravnim sporovima s glomaznom državnom upravom.
Kontakt:
e-pošta: [email protected]
tel. 01/6333-524
adresa: Ivica Grčar, Lider,
Savska 41, 10144 Zagreb
