Sezonski obrti ne bi trebali plaćati godišnju članarinu HOK-u

Požalio mi se prije neki dan jedan umjetnik koji ima prijavljen sezonski obrt da mora plaćati članarinu Hrvatskoj obrtničkoj komori cijelu godinu, iako je aktivan od 1. travnja do 31. rujna. U tom razdoblju, veli, uspije zaraditi dovoljno za neki pristojan život, a i supruga mu radi u jednoj tvrtki, tako da nema nekih posebnih financijskih problema.

Morao sam mu obećati da neću spominjati njegovo ime, što mu je dalo dodatnu snagu da se drvljem i kamenjem nabaci na HOK. Smatra da bi ga trebali osloboditi plaćanja članarine šest mjeseci dok ne radi. Onako sam ga, pomalo stidljivo, pokušao smiriti i objasniti da to nije samo pitanje volje vodećih ljudi u HOK-u, već i zakonskog rješenja. Obećao sam mu da ću to i provjeriti.

Bilo je pokušaja Iz HOK-a je vrlo brzo stigao odgovor na pitanja. Vele da je od početka prošle godine HOK definirao tko su obveznici plaćanja komorskog doprinosa (NN 6/14), a na temelju Zakona o obrtu (NN 143/13). Između ostalog, u odgovoru stoji da se 'odredbe ove Odluke odgovarajuće primjenjuju na slučajeve sezonskog obavljanja obrta, kao i kod privremene obustave obavljanja obrta'. Na pitanje jesu li pokušali što promijeniti u tom smislu i kako su reagirali iz Ministarstva poduzetništva i obrta, odgovorili su potvrdno.
'Da, bilo je pokušaja. Naime, prilikom donošenja novog Zakona o obrtu nudili smo drugačije rješenje, ali ono na žalost nije bilo prihvaćeno. Obveza plaćanja komorskog doprinosa vrijedi za cijelu godinu, jer sezonski obrti ostaju aktivni cijele godine, dakle, ne moraju zatvoriti obrt nakon sezone', odgovaraju iz HOK-a.
U obrazloženju vele da i članovi Hrvatske obrtničke komore koji obavljaju sezonski obrt imaju pravo koristiti se njihovim uslugama tijekom cijele godine, a ne samo za vrijeme sezonskog obavljanja djelatnosti. Tako se 'za 52 kune na mjesec mogu koristiti savjetodavnim uslugama neograničeno, bez dodatne naknade, polaziti seminare ili predavanja bez kotizacije, koristiti se uslugama Centra za mirenje bez dodatne naknade, primati mjesečni HOK-ov Newsletter bez dodatne naknade, nastupati na sajmovima u zemlji i inozemstvu uza sufinanciranje troškova i mnogim drugim uslugama'. U HOK-u zaključuju da tržišna cijena tih usluga višestruko premašuje godišnji iznos komorskog doprinosa.

Apel Marasu Moj se sugovornik ljuti na takva obrazloženja jer sumnja da su u HOK-u uložili veliki napor kako bi se ta kategorija obrtnika oslobodila plaćanja članarine. – Pa oni su gledali da članarine budu veće, a ne da oslobode neke obrtnike te obveze – veli i dodaje da on praktično nema nikakve koristi od HOK-a, što ga još više ljuti.
Obvezni komorski doprinos od Nove godine povišen je s 44 na 52 kune na mjesec. U HOK-u kažu da je taj iznos dobiven na temelju izračuna dva posto osnovnoga osobnog odbitka iz dohotka, što je maksimum koji dopušta Zakon o porezu na dohodak. Kako god, postavlja se pitanje načela, jer ako netko ne radi cijelu godinu, zašto bi bio dužan platiti usluge kojima se neće koristiti. A ako se otkrije da je aktivan i izvan sezone, kazna mu je od dvije do 200 tisuća kuna (čl. 93., st. 1. Zakona o obrtu). Zakon je pod Ministarstvom poduzetništva i obrta, pa apeliramo na ministra Gordana Marasa da promijeni odredbe vezane uza sezonske obrtnike. Na taj će način i HOK, valjda, donijeti odluku da se sezonske obrtnike oslobodi plaćanja članarine za cijelu godinu.