Rast BDP-a od samo 2,4 posto u drugom kvartalu iznenadio je mnoge. Nude se i objašnjenja zašto se pogriješilo u prognozama. Mene nije iznenadio. Nisam radio prognozu. Ipak me podatak zaintrigirao.
Prva stvar na koju sam posumnjao je moguća pogreška DZS-a jer je rast BDP-a isti kao i rast BDV-a, bruto dodane vrijednosti. U posljednje vrijeme rast BDP-a je bio veći od rasta BDV-a za oko 0,6 postotnih poena.
Tako je u prvom kvartalu ove godine BDP rastao 3,9 posto, a BDV 3,2 posto, u trećem kvartalu prethodne godine BDP je rastao 2,8 posto, a BDV 2,2 posto itd. Statistički je od potrošne metode mjerodavnija proizvodna metoda koja određuje BDP preko BDV-a kojoj se pridodaju porezi na proizvode.
Viši rast BDP-a od BDV-a posljedica je uvozne ovisnosti i rasta potrošnje. Naplaćujemo PDV i na stvari koje smo uvezli što ne pridonosi BDV-u, ali podiže BDP. Ovaj put je to izostalo. Jedno od objašnjenja je da je to stoga što je uplata PDV-a državi za potrošnju u lipnju prebačena u treći kvartal zbog kalendara. Radi se zapravo o potrošnji u svibnju. PDV se plaća za prethodni mjesec do kraja tekućeg mjeseca. To bi značilo da je stvarni BDP veći od iskazanog jer na rast BDV od 2,4 posto treba pridodati dio PDV-a koji nije uplaćen do kraja drugog kvartala te nije ušao u obračun BDP-a.
Na toj pretpostavci temelji se procjena od oko 0,4 postotna poena dodatnog rasta BDP-a. Meni se to ipak čini preoptimističnim. Ako je osnovno tumačenje točno, rekao bih da je to onda oko 0,2 postotna poena. Ministarstvo financija još nije objavilo podatke o poreznim prihodima u lipnju pa je i ova moja prognoza samo nagađanje. Ima poduzetnika koji ne čekaju zadnji dan za uplatu PDV-a pa je dio spornog PDV-a ipak uplaćen. Radi se i o jednom mjesecu, pa od uobičajene razlike od 0,6 postotnih poena razlike rasta BDP-a i BDV-a za kvartal, tipujem na jednu trećinu, a to je 0,2.
S druge strane, moguće je da DZS uzima podatke temeljem obračuna PDV-a koji poduzetnici podnose do 20-og u mjesecu za prethodni mjesec te da su uzeti podaci o stvarnom PDV-u za drugi kvartal bez obzira kada je uplaćen. To bi onda moglo značiti da je došlo do smanjenja potrošnje te manje naplaćenog PDV-a na uvezene robe. Na to upućuje i značajan pad prometa u trgovini na malo u svibnju te se može ispostaviti da je objavljeni podatak o rastu BDP-a ipak vjerodostojan.